pexels-laura-stanley-1751537

Zbog drastičnih klimatskih promjena uskoro bismo mogli uzgajati vino i u Lici i Gorskom kotaru

GREEN_300_listici_sredina

Toplije temperature donose promjene u agronomiju

Od 1961. godine do danas je vinova loza počela sazrijevati dva dana ranije. Ako temperature zraka nastave rasti istim tempom, do kraja stoljeća bi te fenofaze mogle nastupiti i dva tjedna prije nego danas.

Zbog klimatskih promjena bi i gorski dijelovi Hrvatske uskoro mogli postati pogodno tlo za uzgoj vinove loze, pokazalo je istraživanje projekta CroViZone – Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama, koje je u protekle tri godine provodio osječki Ekonomski fakultet.

U posljednjih 30 godina se klima u Hrvatskoj vidno promijenila – porasla je prosječna temperature zraka, češće su ekstremne oborine, kao i ekstremne pojavnosti kao što su suše i poplave – a te varijacije utječu, među ostalim, i na uzgoj vinove loze. One znače ranije dozrijevanje grožđa, što će za posljedicu vjerojatno imati promjenu sorti te širenje područja koje je pogodno za uzgoj.

Graševina u Lici?

“Ono što razmatramo u ovome trenutku su dijelovi gorske Hrvatske, koji su se dosad smatrali nepogodnim za uzgoj vinove loze, ali neki izračuni agroklimatskih indeksa pokazuju da bi rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona i u ovim novim vremenima te zanimljiva područja za uzgoj vinove loze”, kaže profesor Marko Karoglan, koji je radio na istraživanju, a prenosi N1.

U istraživanju su se proučavale sorte koje najraširenije u Hrvatskoj, poput graševine, istarske malvazije i plavca malog, ali i internacionalne sorte kao što su chardonnay i merlot, a jedan od zaključaka je da sorte izlaze iz svoje uobičajene realnosti. Recimo, graševina, sorta tipična za Slavoniju, u posljednje vrijeme sve bolje uspijeva u nekim hladnijim područjima zapadne i sjeverozapadne Hrvatske, ističe Karoglan i dodaje da će i te sorte sigurno polako mijenjati svoje područje uzgoja.

Prilagodba kao nužnost

Uz promjenu agrotehničkih zahvata, koji se obavljaju u vinogradima, te prilagodbu termina berbe, koja postaje sve ranija, Karoglan ističe kako treba razmišljati i o natapanju kao neizostavnoj mjeri te o prilagodbi sortimenta jer ima i novih sorti koje treba razmotriti i dati im priliku.

Rezultate projekta CroViZone potvrđuju i iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Iz njihovog Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo, koji je bio jedan od partnera na projektu, radili su na obradi klimatoloških podataka Državnoga hidrometeorološkog zavoda, preko kojih su pratili utjecaj klimatskih promjena na pojedine fenofaze razvoja vinove loze te koncentracije šećera i kiselina u grožđu.
Obradom podataka na postajama DHMZ-a u Daruvaru i Križevcima od 1961. do 2018. godine i analizom sorte graševine može se vidjeti da su fenofaze pupanja i cvatnje u deset godina nastupile više od dva dana prije. Ako se takvi trendovi nastave, do kraja stoljeća te fenofaze mogle bi nastupiti i dva tjedna prije nego danas.

PHOTOS BY: Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.