Ovom prilikom predstavljamo nastavak naše rubrike o ljudima koji na razne načine rade s biljkama – ovaj put pričamo vam o vinariji Kozlović. Fokusirat ćemo se na autohtone hrvatske sorte vinove loze, načine uzgoja i stvaranje vina te na koji način obitelj Kozlović održava eco-friendly poslovanje i odužuje se prirodi koja ga okružuje.

Dugogodišnja tradicija

Obitelj Kozlović svoju lozu u dolini Valle uzgaja od 1094. godine kada su krenuli sa samo jednim hektarom dok danas njihovi nasadi prekriva 30 hektara vinograda na dva područja, već spomenutoj dolini te na poziciji Santa Lucia gdje Kozlovići posjeduju single vineyard. “Loza se u tim regijama uzgaja od pamtivijeka”, govore nam u vinariji Kozlović, navodeći kako ima zapisa o uzgoju loze još iz rimskoga doba. Odlučili su se za uzgoj istarskih autohtonih sorti: malvazije istarske, terana i muškata momjanskog. Osim navedenih, uzgajaju i nekoliko internacionalnih sorti: merlot, cabernet sauvignon i sauvignon blanc.

Očuvanje autohtonih hrvatskih sorta

Kad su kvalitetna vina u pitanju, volimo ih bez obzira odakle dolaze, ali posebno je lijepo i inspirirajuće čuti o autohtonim hrvatskim sortama i na koliko su dobrom glasu u svijetu. Kada govorimo o malvaziji istarskoj bijeloj, najčešće je zovemo pojednostavljenim nazivom – malvazija. Međutim, u vinariji Kozlović objasnili su nam kako je malvazija “zajedničko ime za velik broj različitih ili srodnih sorata (njih 50-ak) koje se uzgajaju od davnina u vinogorjima Mediterana”, a razlikuju se po mnogim karakteristikama poput boje i aromatičnosti.

Malvazija istarska bijela uzgaja se najviše u Istri, nešto manje u Sloveniji i Italiji te je “vodeća sorta u usporedbi sa svim malvazijama”. Prema DNA istraživanjima, ova naša cijenjena sorta posebno se ističe među ostalim sortama te je se može nazvati “endemičnom” ili samoniklim-autohtonim istarskim kultivarom.

Ako ste ljubitelji crnoga vina, sorta teran u Istri se prvi put spominje prije više od 600 godina. Nekada bila dominantna sorta dok je “danas u istarskim vinogradima zastupljena sa svega osam posto”. Ovo vino smatra se ljekovitim zbog velike količine polifenola koji štite srce, krvne žile i imunološki sustav. U starim vremenima teran se koristio za tradicionalno težačko jelo – istarsku supu.

Nama možda najdraži od svih koje smo kušali je nezaboravni muškat momjanski. U vinariji Kozlović objasnili su nam da po senzornim karakteristikama vina on predstavlja zaseban tip muškata, a izvanredna lokacija uzgoja daje vinu izuzetnu kakvoću. Ova sorta od kolovoza 2021. nosi najvišu oznaku kvalitete – ZOI (zaštićena oznaka izvornosti) ili PDO na engleskom (protected designation of origin) koju dodjeljuje Europska komisija. Muškat momjanski može dati posve suho, aperitivno vino zavodljivog muškatnog mirisa, te osobito harmonična desertna i poluslatka vina. Upravo zbog ravnoteže između kiselina i šećera, ta vina odišu finom elegancijom i zazivaju na novi gutljaj.

Vinarija Kozlović od 2016. proizvodi i svoje extra djevičansko maslinovo ulje. Jedno od tri sorte koje njeguju je i autohtona istarska sorta, bjelica. Masline uzgajaju uz vinovu lozu, u dolini Valle i na Santa Luciji.

Poznavanje prirode i briga o biljkama

Veliko poštovanje koje obitelj i vinarija Kozlović ima prema prirodi koja ih okružuje i koju koriste za svoje proizvode ne može se ne primijetiti. Htjeli smo otkriti više o brizi i održavanju vinove lozi, a Kozlovići su nam objasnili da loza, kao i svaka druga biljka, “ima svoje posebne zahtjeve, od pedoloških do klimatskih, tako da je izbor položaja, uzgojni oblik te način obrade i njegovanja drugačiji za svaku sortu”. Budući da vinarija Kozlović želi od te loze dobiti vrhunsko vino, ovo je temelj njihovog poslovanja. U svojim vinogradima primjenjuju ekološke principe uzgoja, a svoja tla poznaju po mikro lokacijama.

Pažljivo biraju biljne preparate za zaštitu i prihranu te ih koriste shodno nagibu, sastavu tla, propusnosti i biljno-životinjskom svijetu koji okružuje vinograde. Nakon berbe, u zimskom periodu vinograd odmara i prikuplja snagu­ za novu sezonu no radovi ne prestaju niti tad. “Radi se na infrastrukturi vinograda, stupovima, armaturama, mlade biljke zaštićuju se od glodavaca posebnim tuljcima, a ovisno o nasadu provodi se duboko oranje”, objasnili su nam Kozlovići dodajući da se prva rezidba vinograda, ovisno o uvjetima, odrađuje u veljači.

Ekologija i samoodrživost – doprinos okolišu

Moderna vinarija je za javnost otvorena 2012. godine na mjestu staroga podruma u dolini Valle, a projektirao ju je arhitektonski studio Fabrika iz Pule. “Ideja je bila iskoristiti prirodni nagib terena”, ističu u vinariji, “kako bi se napravila funkcionalna vinarija koja je ujedno i dizajnerski pothvat, ali na način da zdanje ne dominira prostorom već da se prostor ocrtava u zdanju”. Tako se u staklenim stijenama oslikavaju momjanski kaštel, zeleni brežuljci i nebo. Sve otpadne vode vinarije prolaze kroz biološke pročišćivače dok je sama građevina osmišljena tako da zelene površine na krovu i bočnim stranama pridonose spontanom hlađenju. Nagib terena i slobodni pad u procesu obrade grožđa jamči minimalni stres.

Ali da se vratimo na početak priče – vinograd. Osim ekološkog pristupa uzgoju loze te očuvanja samog nasada te okoliša, obitelj Kozlović koristi čak i nusproizvode nastale od prerade vina kako bi proizveli nove proizvode. Primjerice, od komine (kruti dio koji ostaje nakon cijeđenja grožđa) muškata momjanskog proizvodi se rakija Lacrime. U vinskim podrumima koriste se bačve od francuskog hrasta i slavonskog hrasta, a koriste se višestruko. Po isteku životnog vijeka u podrumu, bačve postaju stolovi za degustaciju.

Sva berba u svim vinogradima odvija se isključivo ručno. Ručnom berbom postiže se provođenje prve selekcije već u vinogradu jer se biraju samo zreli grozdovi. Kašete u koje se grožđe slaže su male te ne dolazi do gnječenja i oštećivanja bobica što bi izazvalo neželjenu oksidaciju.

Zašto posjetiti dolinu Valle?

Ako vam svjetski priznata vina i neodoljiva priroda nisu dovoljna motivacija za posjetu ovom dragulju Istre, nećemo vas moći dodatno motivirati. Jamčimo da posjet vinariji Kozlović nećete požaliti – posjetite ih od 1.3.2022., a putem web stranice možete zatražiti vođenu degustaciju.

Hvala obitelji Kozlović i timu vinarije na gostoprimstvu.

Ovaj članak nije sponzoriran.