Posebna vrsta žabe, Fleischmannova staklena žaba koja živi u krošnjama drveća,  danju postaje prozirna, a svi organi i mišići tada su vidljivi. Kako bi se zaštititla od predatora, tijekom dana pronađu mjesto na kojem se mogu sklupčati i gdje se neće lako vidjeti zbog svoje zelene boje. No, problem joj predstavlja sunce. Naime, kada sunčeva svjetlost obasja odozgo, vidi se njena sjena na listu i tako lako postaje plijen grabežljivcima. Iz tog je razloga ova žaba razvila sposobnost da postane prozirna.

Kako navodi Science Alert, biolog Carlos Taboada sa sveučilišta Duke i njegovi kolege primijetili su da ovaj maleni vodozemac koristi fascinantan trik kako bi povećao svoju šansu za preživljavanjem tijekom spavanja po danjem svijetlu. Naime, kad Fleischmannova staklena žaba krene na spavanje, postaje sve prozirnija sve dok uistinu ne počne nalikovati na pravu žabu od stakla.

“Staklene žabe su poznate po vrlo prozirnim mišićima i koži na trbuhu, kroz koju su im vidljive kosti i drugi organi. Otkrili smo da ova tkiva propuštaju više od 90 do 95 posto vidljive svjetlosti i pritom zadržavaju funkcionalnost. Radi se o prilagodljivoj prozirnosti jer se žaba najviše kamuflira za vrijeme spavanja”, napisali su znanstvenici u istraživanju.

Kad spavaju postaju nevidljive

Uspješno postaju prozirne jer skrivaju krv u jetri. Znanstvenici sa spomenutog sveučilišta analizirali su 11 Fleischmannovih staklenih žaba i mjerili njihovu razinu prozirnosti u različitim periodima: dok spavaju, dok su budne, dok dozivaju druge jedinke, nakon aktivnosti i pod anestezijom.

Otkrili da su imale istu razinu prozirnosti kada su bile budne, dok su dozivale, vježbale ili bile pod anestezijom. Međutim, kada su spavale, žabe su postale između 34 i 61 posto prozirnije. Kako bi mogle mirno i sigurno spavati, ove žabe su “naučile” većinu svojih crvenih krvnih zrnaca skrivati u jetri. Kada se probude, ponovno kreće normalna cirkulacija crvenih krvnih stanica.