Matthew Savoca, istraživač National Geographica i postdoktorand na Morskoj postaji Hopkins na Sveučilištu Stanford, istraživao je koliko hrane kitovi samci konzumiraju, prenosi One Earth. Budući da se većina velikih kitova hrani na velikim dubinama i nemaju pravilne navike hranjenja tijekom cijele godine, teško ih je pratiti i mjeriti njihov utjecaj.

Uz pomoć međunarodnog tima znanstvenika, Savoca je kitove usane označio pomoću inovativne tehnologije koja mu je omogućila da ih prati, a uz pomoć dronova mjerili su populacije jata. Nalazi su bili šokantni.

Saznali su da jedan plavi kit pojede u prosjeku 16 tona hrane svaki dan, što je tri puta više nego što su znanstvenici do sada mislili. Otkrili su i to da je uloga kitova izuzetno važna u našem zajedničkom ekosustavu i u našoj borbi protiv klimatske krize.

Kitovi jedu kril (plankton) koji je bogat željezom, njihov izmet je gnojivo za fitoplankton (biljni plankton), a kril jede fitoplankton. Ove mikroskopske biljke nisu samo glavni izvor hrane, one fotosintezom stvaraju energiju i pritom proizvode 50 % cjelokupnog kisika na Zemlji te skladište 10 gigatona ugljika iz atmosfere u ocean svake godine. Jednostavno rečeno, što više kitovi jedu, ima više fitoplanktona koji skladište CO2.

Ovim istraživanjem dokazano je da se zaštita oceana te očuvanje i upravljanje morima mora poboljšati. Zagađenje i komercijalni lov ubili su tri milijuna kitova u prošlom stoljeću. Rast temperature oceana zbog klimatskih promjena također remeti normalnu cirkulaciju hranjivih tvari za kril, a zbog sve manjeg broja kitova i sve manje hrane koja im je dostupna, kitovi trebaju našu pomoć više nego ikad.