Čak 96 % europskog urbanog stanovništva je bilo 2020. izloženo razinama koncentracije sitnih lebdećih čestica (PM2.5) koje premašuju preporučene godišnje vrijednosti koje je zadala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 5 mikrograma po metru kubnom.
Pandemija koronavirusa imala je pozitivan učinak na kvalitetu zraka jer su mjere zatvaranja rezultirale manjim cestovnim, zračnim i brodskim prometom 2020., što je smanjilo emisiju štetnih plinova. Iako se tada razina dušikovog dioksida smanjila, i to čak 70 % u travnju 2020., opet je 89 % stanovništva bilo izloženo razinama dušikovog dioksida većima od preporučenih vrijednosti WHO-a, ali samo 1 % po europskim kriterijima.
Njemačka je u sredini što se tiče vrijednosti PM2.5 no ima najveću prosječnu koncentraciju dušikovog dioksida (NO2) od svih članica Europske unije. U većim gradovima u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj su se u vrijeme ‘lockdowna’ razine NO2 smanjile za četvrtinu.
No, ističe EEA, kršenja standarda za kvalitetu zraka su u EU i dalje uobičajena praksa. EEA ukazuje na veliku razliku između preporuka EU-a o PM2.5 i znanstvenih dokaza o tome kada dolazi do učinka na zdravlje.
“Podaci pokazuju razliku koja dijeli pravne norme EU-a, utvrđene većinom oko 2000. godine, i posljednje smjernice iz 2021. Svjetske zdravstvene organizacije utemeljene na produbljenoj analizi zadnjih znanstvenih dokaza o načinima na koji atmosfersko onečišćenje šteti zdravlju“, rekao je za agenciju France presse stručnjak za kvalitetu zraka EEA-e Alberto González Ortiz. Po njemu, revizija europskih direktiva je u tijeku kako bi se uskladile s normama koje koristi WHO.
WHO je u rujnu prošle godine izdao strože smjernice glede onečišćenja zraka. Europska unija je u svojim politikama za osiguravanje čistog zraka u Europi odredila godišnju graničnu vrijednost za čestice PM2.5 od 15 mikrograma po kubičnom metru zraka.
Dugoročna kvaliteta zraka je u pregledniku EEA iz ljeta prošle godine bila ocjenjena kao vrlo loša ako je koncentracija čestica PM2.5 bila jednaka toj graničnoj vrijednosti ili viša od nje. U toj je kategoriji bilo pet gradova u Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, navodi se u izvješću.
Sitne lebdeće čestice onečišćivač su zraka s najvećim utjecajem na zdravlje u kontekstu uzrokovanja prerane smrti i bolesti. EEA procjena kvalitete zraka pokazala je da je izloženost sitnim lebdećim česticama 2018. prouzročila oko 417.000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji.
Izvor: okolis.hina.hr
