Modna industrija opravdano je loše prošla zbog loših ekoloških praksi, dok je kozmetička industrija za to vrijeme skoro pa podmuklo u pozadini stvarala otpad i onečišćenje okoliša. Iako nije top onečišćivač, kozmetički sastojci imaju jednako loš utjecaj na okoliš. Mikročestice plastike koje dolaze iz šljokica nemoguće je izbaciti iz mora i oceana, dokazano je da avobenzon u kremama za sunčanje iscrpljuje koraljne grebene, isparljivi organski spojevi (HOS) u mirisima i lakovima za kosu doprinose smogu i zagađenju zraka, itd. Osim toga, prema studiji tvrtke Zero Waste Europe, samo u 2018. godini naša upotreba proizvoda za ljepotu i osobnu njegu proizvela je 142 milijarde jedinica ambalaže. Dodajte tome ukupnu iskorištenu energiju, plus ogromni ugljični otisak za prijenos sastojaka i gotovih proizvoda i dobivamo veliku količinu informacija dovoljnih da nas potaknu na mijenjanje navika.
Pakiranja
Većina kozmetičkih proizvoda dolazi u plastičnoj ambalaži kojoj treba skoro tisuću godina da se razgradi. Neki proizvodi također dolaze u kartonu, ali karton se često ne može reciklirati jer je ili pomiješan s plastikom radi sjajnog završetka ili je prekriven ljepilom kako bi sve ostalo na mjestu. Zatim tu su plastični omoti, umetci od papira, kartona, pjena, zrcalno staklo i još mnogo toga, ponekad sve prisutno u jednoj kupnji. Od ambalaže proizvoda koju možemo reciklirati, polovica nas to ne čini. Istraživanje tvrtke Garnier pokazalo je da više od 56% Britanaca (to je 4,5 milijuna ljudi) ne reciklira proizvode iz kupaonice.
Osim toga, većina pakiranja je za jednokratnu upotrebu i to uglavnom završi na odlagalištu otpada gdje se nikada neće pokvariti jer nema zraka za raspadanje kada se na njega nagomila još smeća. Zapravo, oko 70% kozmetičkih proizvoda završi na odlagalištima nedovršeno. Plastična ambalaža od kozmetike ima potpuno isti učinak kao i bilo koji drugi plastični proizvod. Proizvodnja plastike na bazi nafte emitira nevjerojatne količine ugljičnog dioksida i metana, a plastika u prirodi i oceanima predstavlja veliku prijetnju ekosustavima, divljini pa čak i nama samima.
Sastojci
Sada pogledajmo sadržaj. Najbolji način za to je razgovor o The Dirty Dozen (u prijevodu prljavih/opasnih dvanaest). Ovaj popis se sastoji od 12 kemikalija i toksina koje možete pronaći u mnogim proizvodima za kućanstvo i ljepotu, ali ono što ih čini opasnim jest činjenica da su izuzetno štetni i za vas i za okoliš. Kada koristimo proizvode s tim sastojcima, oni se na kraju ispuste u odvod gdje se bioakumuliraju odnosno ne otapaju i ne razgrađuju, a nakupljaju se jer su sintetički i nema metoda razgradnje kad izađe u vodene sustave. To se događa svaki put kad se istuširamo, peremo lice ili idemo u more namazani s raznim takvim proizvodima. Ako se pitate koliko često se ovi sastojci nalaze u vašim proizvodima, nažalost odgovor je jako često.
Više od 6.200 pojedinaca sudjelovalo je u istraživanju u Kanadi, pružajući informacije za više od 12.500 proizvoda za osobnu njegu. Rezultati su pokazali da gotovo 80% proizvoda navodno sadrži barem jedan od opasnih desetaka sastojaka, a navodno je više od polovice svih proizvoda sadržavalo više tih sastojaka. Još jedan problem je bio i da sudionici nisu mogli pronaći popis sastojaka na više od 1.000 proizvoda. Ako niste nikada previše marili za ono što stavljate na sebe, razmišljajte onda o prirodi koju trebamo štititi sada više nego ikada i to pod svaku cijenu. Kako je loše koristiti proizvode sa štetnim sastojcima jer se s vremenom ti otrovi nakupljaju u našem tijelu i mogu uzrokovati kronične bolesti, alergije i hormonalne probleme, ista stvar se događa i u prirodi na malo drugačiji način. 700.000 tona zagađivača dnevno se oslobađa dijelom iz proizvoda za čišćenje u kućanstvu, dijelom iz kozmetike, a dijelom iz boja za kosu. A kada ti otrovi napuste vaše kućanstvo, oni ne samo da završe u vodenim sustavima, već utječu i na tlo koje koristimo za uzgoj usjeva, što na kraju vraća probleme u naše domove.
Produkcija
Ovo je opširna točka i obuhvaća niz različitih načina kako produkcija kozmetike negativno utječe na okoliš. Od prekomjerne potrošnje vode i energije, ugljičnog otiska transporta, do uzgoja sastojaka koji će se koristiti koji su prskani pesticidima te koji zatim truju naš planet dok prodiru u tlo i probijaju se do mora i oceana. Zatim postoji i drugi bitan aspekt proizvodnje kozmetike a to je ispitivanje proizvoda na životinjama. Preko 100 milijuna životinja svake godine bude spaljeno, osakaćeno, otrovano i zlostavljano u laboratorijima. Još jedno pitanje koje se pojavljuje kod proizvodnje kozmetike je mjerilo. Stalno se izbacuje se sve više novih proizvoda, koje mi zatim sve odmah i kupujemo i kupujemo puno više nego što nam zaista treba. Dio problema to što velik broj brendova i poznatih osoba lansira opsežne linije šminke i ogromne palete, a ako ste fan određenog brenda želite ih sve iako vam vjerojatno ne trebaju. Često se na kraju dogodi i da ne stignete iskoristiti sve što ste kupili.
Osim utjecaja industrije ljepote i njezinih proizvoda, nije zanemariv i naš utjecaj koji svojim potrošačkim odlukama podupiremo te proizvode. Dobra vijest je da sve više kozmetičkih brendova postaje svjesno svog utjecaja na okoliš te time donosi odluke i stvara proizvode koji su manje štetni. Sukladno tome, ono što mi možemo napraviti je isključivo birati proizvode koji su što manje štetni, ne sadrže toksične i štetne kemikalije, dolaze u ekološkim pakiranjima te što češće moguće birati lokalno proizvedene proizvode.
