Kada se spomene Slavonija, uvijek je prva asocijacija ravnica, no vjerovali ili ne, vrhovi Papuka dosežu gotovo tisuću metara nadmorske visine. Papuk se naziva i zaštitnikom zlatne slavonske ravnice. Parkom prirode proglašen je 1999. godine, a 2007. je zbog vrijednog nasljeđa proglašen i prvim hrvatskim geoparkom te je tako postao 30. član europske mreže i uvršten je u UNESCO-ovu svjetsku mrežu geoparkova.
Kada posjetite Papuk, sjetite se da su njegovi vrhovi nekoć bili zapravo otoci. Naime, na ovom području se protezalo Panonsko more, a na brojnim stijenama se i dan danas mogu naći fosili koji svjedoče bogatoj povijesti ovog dijela Hrvatske. Ako ste ljubitelji prirode i povijesti, onda se uputite na stazu iz Velike koja vodi do ostataka stare utvrde. Stazi se možete priključiti već kod crkve sv. Augustina, no moj je savjet odvesti se do bazena gdje se nalaze mjesta za parkiranje. Tu se ujedno staza uspinje stepenicama, prolazi pored razrušenih objekata i vodi prema Veličkoj gradini.
Već na samom početku vas čeka izazov jer staza do gradine vodi strmo, a za nju je potrebno oko pola sata, ovisno o fizičkoj spremnosti. Velički grad se nadvio na mjestom Velika i nudi lijepi pogled. Smatra se kako potječe iz 13. stoljeća, a ubraja se u zaštićene spomenike kulture nulte kategorije. Nalazi se na 425 metara nadmorske visine, a s njega se pruža pogled na Veliku i Požešku kotlinu. U 15. stoljeću su mu gospodari bili vlastelini Velički i njihovi rođaci, a nakon dolaska Turaka postaje vojnička postaja.
Ova utvrda se tlocrtnom kompozicijom razlikuje od svih građevina na tom području. Ima izdužen peterokutni tlocrt koji se sastoji od branič-kule sa sjeverne strane i dvorišta s južne strane. Smatra se kako je imala četiri kata, što se može vidjeti iz položaja drvenih greda u zidu. Dva kata su bila za stanovanje, a posljednji je služio za obranu. Oni manje spremni na izazov, vratit će se istom stazom do bazena, no ako želite nadopuniti izlet, samo produžite jer će vas staza odvesti do Tauberovih stijena. Inače, metamorfne i magmatske Tauberove stijene su najstarije stijene tog tipa u cijeloj Hrvatskoj. Najstarije stijene potječu iz razdoblja mlađeg paleozoika, znači 318 milijuna godina, a najmlađe su sedimentne stijene iz vremena srednjeg trijasa i stare oko 230 milijuna godina.
Tu je idealno mjesto za mali odmor jer se s Tauberovih stijena pruža nezaboravan pogled na Veliku i njezinu okolicu. Odmah iza stijena je vrh Lapjak koji se nalazi na 667 metara nadmorske visine. Hrptom Papuka za oko 15-ak minuta stižemo do križanja staza gdje možete skratiti put i vratiti se do doline Dubočanke otkuda se jednostavno vratite do početne točke izleta. Možete produžiti do Nevoljaša gdje se nalazi piramida s koje se pruža lijepi pogled. I nakon Nevoljaša kod planinarske kuće Jezerce se možete odvojiti sa staze i spustiti u dolinu. Oni željni izazova produžit će sve do Jankovca gdje mogu okrepu naći u planinarskom domu Jankovac, a vratiti se preko Duboke do bazena u Velikoj.
Mi smo osobno napravili cijeli opisani potez za što nam je trebalo pet i pol sati, a prešle smo ukupno 17-ak kilometara. Ova staza nudi brojne mogućnosti, u njoj mogu uživati i planinari početnici bez puno kondicije, no isto tako oni koji su odličnoj kondiciji. Prilagodite pojedine staze svojoj fizičkoj spremnosti i uživajte u svim ljepotama proljetnog Papuka.