Pojednostavljeno, otpad čine svi oni predmeti koji nam nakon upotrebe više ne trebaju. Čim su ispunili svoju svrhu, završe u kanti za smeće, a samo odlaganje je nešto što traje svega par sekundi. Nakon toga, naprosto zaboravimo što smo uopće bacili i velika većina ljudi se ni ne pita što će dalje biti s tim predmetom. Ali jedna takva jednostavna radnja je zapravo dio puno kompleksnije priče. U to se uvjerila Marina Matijević koja stoji iza Instagram profila “Ja Bolji Građanin” i koja svakodnevno svojim pratiteljima nudi savjete o pravilnom odvajanju otpada. Pomislili biste da tu nema dovoljno “materijala” za voditi jedan profil, ali to je daleko od istine. Koliko god čudno zvučalo, otpad je svakodnevni izvor inspiracije za kreiranje novog sadržaja.
Marina ne radi u komunalnom poduzeću ili u reciklažnom centru. Ona je jednostavno građanin koji je odlučio svojim svakodnevnim postupcima postati bolji, a na to potiče i druge. Njezini videi nisu dosadni, komplicirani i prepuni podataka od kojih će vas zaboljeti glava. Dapače! Ona se svojim pratiteljima obraća kao prijateljica koja uistinu želi da usvoje dobre zelene navike. Zato smo udružili snage sa simpatičnom Marinom jer želimo da GREENspirira i naše pratitelje/čitatelje. Uskoro ćete njezine zanimljive savjete moći pratiti na našem Instagram profilu ili postaviti Marini pitanja da bi se riješili nedoumica oko odvajanja otpada, a malo više o našoj novoj suradnici saznajte u intervjuu.

Nesebično s pratiteljima dijelite savjete kako što bolje odvajati otpad. Kako ste došli na ideju da otvorite profil “Ja bolji građanin”? 

Doživjela sam životni preokret koji me potaknuo da kompletno zagazim u reciklažu i odvajanje otpada. Bila sam vrlo nezadovoljna s izborom svoje profesije. Naime, moja pozadina je turizam, vlasnica sam male turističke agencije, a korona kriza me pogodila direktno. Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje mi je bio šamar u lice i natjeralo me da se detaljno preispitam čime se ja to uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Od te spoznaje, poželjela sam raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku. Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan, nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo proguglam tu temu. Onda mi je zaustavljanje turizma otvorilo vrijeme i tad sam konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada. Došla sam do saznanja kako postoje određene upute, ali te upute koje gradovi/općine daju građanima su uglavnom samo nabrojene u paragrafe, ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže, više kao skupine, a u današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda. Isto tako svaki grad/općina ima svoje upute, tako ako slučajno građanin pročita informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi recimo građanin Zagreba jer jednostavno sortiranje se razlikuje od grada do grada. Isto tako, u cijelom procesu istraživanja sam shvatila kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana – Sve skupa to me navelo na otvaranje profila Ja Bolji Građanin te kreaciju jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada.

Što je najšokantnije što ste otkrili na ovom putu prema što pravilnijem recikliranju?

Najšokantniji mi je interes ljudi koji sama inicijativa pobuđuje. Ljudi su zbilja željni znanja. I ovdje ne pričamo o količini pratitelja već o kvaliteti pitanja i diskusiji koje vodim s njima. Isto tako, moji pratitelji jako podržavaju kvalitetan sadržaj. Recimo kada ih provedem kroz cijelo istraživanja koje sam prošla kako bi došla do neke informacije, to im je jako zanimljivo.

Kako ljudi reagiraju na vaše objave? Dobivate li puno privatnih upita i mole li za pomoć oko nedoumica?

Mislim da imam poprilično visok “engagement”, pogotovo uzimajući u obzir da mi ovdje razgovaramo o otpadu, to moramo imati na umu. Jako puno radim u inboxu. Ljudi postavljaju brojna pitanja i dijele svoja iskustva konstantno. Ljepota ove inicijative je da ja uopće ne trebam razmišljati koji sadržaj dalje jer upita je toliko da mogu snimati još cijelu godinu samo prema njima.

Prema vašem mišljenju, imamo li adekvatan pristup podacima o recikliranju?

Gospodarenje otpadom je vrlo složeno i uključuje veliki broj dionika. Reciklaža je bazirana na znanosti. Dakle, sve skupa, samo po sebi, je već kompleksno. Mislim da bi cijeli proces trebalo približiti građanima, a i veća transparentnost bi jako koristila u podizanju svijesti o odvajanju otpada. Bilo bi lijepo da recimo, kada damo PET bocu i uzmemo za istu 50 lipa naknade, da građanima lijepo piše gdje ta boca nakon toga ide, koju će proceduru proći kako bi se reciklirala i u što se na kraju reciklirala. Građani jako vole vidjeti slikoviti prikaz svoga truda.

Kako vi dolazite do odgovora koji vas zanimaju? Koliko morate biti uporni da biste došli do točnih podataka?

Uglavnom jako uporna. Prvenstveno tražim informacije od komunalnih poduzeća, oporabitelja otpada te ponekad i stručnjaka. Tu mi najteže pada da kad nazovem i spomenem inicijativu, oni odmah dobiju negativnu konotaciju. A ja radim baš suprotno, samo se želim informirati o njihovoj struci, procesima koji koriste i sl., jer mi svi baš i ne znamo na kojoj se temperaturi otapa određena vrsta sirovine, koliko je tipova papira, koja se plastika koristi da se dobije reciklirana jakna…

Primjećujete li da ljudi više vode računa o tome kako razvrstavaju otpad ili mislite da smo još miljama daleko od toga da to radimo kako treba? Postaju li ljudi općenito više ekološki osviješteni?

Ne znam na kojoj smo milji, ali ljudi svakako više vode računa i postaju sve osvješteniji. Stopa postotka odvojenog otpada raste iz godine u godinu i to značajno, to nam je veliki pokazatelj napretka. Isto tako ide u prilog da je “Green Lifestyle” postao popularan trend kojem se mnogi priklanjaju.

Pretpostavljam da ste i offline jednako strastveni u educiranju ljudi o recikliranju. Kako su vaši bližnji reagirali na vašu novootkrivenu strast? Jeste li i njih uspjeli “preobratiti”?

Kao što sam spomenula, otpočetka naše kućanstvo odvaja tako nema tu novosti kod nas. Ali da, otkad je krenula inicijativa, dodatno se pazi. Ja još uvijek nekada vadim iz mješovitog i odvajam ispravno, ali zbilja sve rjeđe.

Koji je najjednostavniji savjet kojeg se ljudi trebaju držati prilikom razvrstavanja otpada? Što im neće predstavljati preveliku gnjavažu i odvratiti ih od recikliranja?

Građani trebaju znati da svaka promjena u našem ponašanju s otpadom, ma koliko nam se činila mala, je pomak na bolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Naime, vrjednije je da imamo 10 osoba koji čine te stalne male pomake na bolje nego jednu osobu koja živi zero-waste.

Osim recikliranja, na koje još načine pridonosite očuvanju okoliša? Koje su vaše zelene navike?

Gotovo pa ne koristim auto! Ili hodam ili vozim bicikl. To što pridonosim smanjenoj emisiji štetnih plinova me istinski veseli. Još nešto gdje baš patim – jako mi je teško baciti hranu. Stvarno me srce zaboli kada do toga dođe. Mislim da sam postala stručnjak kod oporabe hrane. Isto tako, proizvode koje koristim i nosim, uvijek ću izabrati opciju koja je povoljnija za okoliš, to mi je baš jako važno. Ali ispred Ja Boljeg Građanina je dugi put napretka, moj pratitelji mi svakodnevno postavljaju visoke ciljeve…

Uskoro ćete postati redovan gost na Instagram profilu Green.hr-a. Što možemo očekivati? Kakve objave ćete nam prirediti?

Slijedi jedna baš lijepa suradnja puna korisnih informacija! Stavit ću se na raspolaganje vašim pratiteljima za pitanja i nedoumice oko odvajanja otpada a isto tako ugostit ćemo i neke stručnjake kojima ćemo pratitelji i ja zajedno postavljati pitanja, tako jako puno dijaloga koji će nas dodatno educirati je ispred nas!