Batat je onaj narančasti krumpir koji je sladak. Ovako bi otprilike jedan dio ljudi opisao ovu biljku pritom zanemarujući sve njezine zdrave blagodati koje nosi u sebi. Ovo slasno povrće koje ne dolazi samo u narančastoj boji, pravi je izvor vitamina C koji jača imunitet, a uz to ima tiamina, mangana i kalija koji održavaju zdravlje živčanog i kardiovaskularnog sustava. Spravlja se na razne načine i uistinu je odlična i preukusna zamjena za klasični krumpir. Ovo sve vrlo dobro zna i Sven Perec iz okolice Bjelovara koji već godinama uzgaja batat. Sve je započelo informiranjem, istraživanjem i isprobavanjem, da bi se danas pretvorilo u pravu obiteljsku farmu batata.

“Ideja oko uzgoja batata je bila curina, dakle djevojka je prije šest godina spomenula batat, kontekst više ne znam, no meni se to učinilo zanimljivim. Počeo sam skupljati informacije o prinosima, agrotehničkim uvjetima, cijeni, skladištenju i na kraju o tržištu za koje se do tada činilo da baš i nema sluha za batat. Daljnjim istraživanjem došli smo do pozitivne kalkulacije i za test smo uzeli 100 presadnica koje su bile podvrgnute različitim prihranama, gnojenjima, navodnjavanjima da bi provjerili što batatu najviše odgovara”, otkriva nam Sven.

O farmi batata danas kaže, brine cijela obitelj mama Verica, brat Slaven, djevojka Karolina i Sven, no ponestaje im ruku pa su moguća i zapošljavanja ili kooperacije. Nakon što su 2016. godine posadili 100 presadnica, brojke narednih godina su sve više rasle, da bi ove godine uzgojili 150 000 presadnica od kojih su njih 80 000 sadili, a ostatak prodali. “Plan za 2022. godinu je uzgojiti 250.000 presadnica, pola posaditi, pola prodati. Ove godine smo očekivali barem 60.000 tona prve klase, no nažalost suša je uzela danak, bit će smanjen prinos, ali nadam se ne previše”, kaže nam Sven koji priznaje kako do današnjih brojki nije bilo tako jednostavno doći. “Jako puno ulaganja, truda i rada. Prošli smo i na nekim EU mjerama koje su nam znatno pomogle u mehanizaciji, ali svih 6 godina, svu zaradu smo samo ponovno investirali”, opisuje Perec.

Ono što je posebno zanimljivo je činjenica da je ovaj farmer po struci potpuno nešto drugo. “Po struci sam inženjer računarstva, ali sam odrastao na selu i poljoprivreda je bila sastavni dio mog života, doduše u ne prevelikom obimu ali bio sam tu, barem blizu. Računala su postala moja strast od prvog susreta u 6. razredu osnovne škole gdje sam napravio prve korake u programiranju, ako se ne varam to je bio QBasic. Odrastanjem sam vidio da selo sve više propada i da od toga vjerojatno neće biti ništa. Moji su imali 12 krava i počeli su smanjivati malo po malo jer su cijene repromaterijala odlazile u nebo, a cijena mlijeka stalno je padala. Do susreta s batatom, poljoprivreda je za mene bila nužno zlo”, prepričava Sven koji je na svojoj farmi uzgajao čak pet vrsta batata, no dvije vrste morao je izbaciti zbog teškog skladištenja. Riječ je o vrstama Hernandez i Bonita (narančasti i bijeli), a zanimljiva su i druga imena vrsti batata poput: Bauergard, Japanisse red te Molokai Purple.

“Od batata se mogu spremiti krem juhe, tjestenine, prilozi uz glavna jela, kašice i kolač Sve popularniji je ljubičasti batat koji jelima uz zanimljive okuse daje i ludu ljubičastu boju. Možda da i spomenem sve popularnije kremšnite od ljubičastog batata”, otkriva nam farmer koji ih je imao prilike spremati u jednom domaćem kulinarskom showu. Kupaca kaže, ne nedostaje, a batat je tvrdi sve češće namirnica na stolovima diljem Hrvatske. Cijena batata svakako je jedan od segmenata zašto ljudi odustaju od kupnje, no dok u trgovačkim lancima cijena batata doseže i do 20 kuna po kilogramu, kod Perecovih ćete za kilogram izdvojiti 10, a 12 kuna za ljubičastu vrstu. Ono što je pozitivno čuti je da farma iz dana u dan raste, a vrijedne ruke obitelji Perec svakodnevno rade, ali i smišljaju nove projekte kojima žele ponuditi kupcima raznolike, zdrave i prije svega domaće proizvode kojih smo svi željni.

“Svake godine povećavamo proizvodnju, tražimo kooperante. Prije dvije godine smo izgradili skladište za 40 tona batata nadajući se kako ćemo neko vrijeme biti mirni sa skladišnim kapacitetima, ali su se pojavili novi veliki kupci i nove prilike te nam je potrebno i veće skladište. U planu je izgradnja skladišta za dodatnih 100 tona batata, sortirnica te veći pogon za preradu, izgradnja 500 m2 plastenika te proširenje klijališta. Projekt za koji se očekuje da zaživi do kraja godine je i prerada batata u tjesteninu kao i proizvodnja klasične tjestenine. Narednih dana će se montirati strojevi te će se krenuti u testiranje pogona, prilagođavanje recepata, dizajniranje ambalaže i plasiranje na tržište. Ideja za tijesto je jako puno, iskreno se nadam dobrom plasmanu”, zaključuje Sven.