sonny-mauricio-eInZ5Sv5dqU-unsplash

Unatoč uvriježenom mišljenju, nije sva biljna hrana dobra za okoliš. Saznajte zašto…

Postoje održivije alternative

Sve veći broj ljudi polako prelazi na biljnu prehranu, neki iz zdravstvenih, neki iz ekoloških razloga. Iako su namirnice biljnog porijekla puno bolje za okoliš, postoje neke koje nažalost nisu toliko održive koliko ljudi mislile...

Izbacivanje mesa, ribe i mliječnih proizvoda ima određene koristi za okoliš, ali nisu sve biljke i usjevi dobri za okoliš. Iako je sve biljnog porijekla ekološki gledano bolje od bilo koje vrste mesa, ima i ono svoju cijenu. Dobra vijest je da postoji mnogo sličnih i jednako zdravih namirnica koje su bolje za okoliš. Ako želite saznati koje su neke od njih, čitajte dalje…

Soja

Ako ste vegan ili vegetarijanac, soja je onda sigurno dio vaše prehrane. Koristi se u raznim oblicima – od sojinog mlijeka, tofua i tempeha pa do raznih drugih zamjena za meso. Izvrstan je izvor proteina, no sve više gubi slavu zbog svog štetnog utjecaja na okoliš. Na ovu temu se najčešće spominje činjenica kako se amazonska prašuma uništava kako bi se napravilo mjesta za usjeve soje. No iako ima istine u tome, treba napomenuti da se ipak većinski postotak soje uzgaja za stočnu hranu, pa tako mesna industrija ima jednaku ili veću odgovornost za ovaj agresivni uzgoj soje i njezin utjecaj na okoliš. Ali svakako ne znači da ljudska potrošnja soje nema utjecaja. Ovogodišnje istraživanje navodi kako površina zemlje koju zauzimaju farme soje i proizvodnja soje u Južnoj Americi više se nego udvostručila između 2000. i 2019. godine. Zbog same proizvodnje se proizvodi i puno stakleničkih plinova, a gnojiva i pesticidi koje koriste poljoprivrednici često ulaze u vodoopskrbu u regijama gdje se uzgaja. Najočitije alternative proizvodima od soje su mahunarke, zbog svojeg visokog sadržaja proteina. Imaju znatno manji utjecaj na okoliš i uzgajaju se u većini zemalja širom svijeta. Pokušajte dodati u prehranu više graha, leće, slanutka i drugih vrsta mahunarki.

Kvinoja

Još jedno popularno integralno zrno u biljnoj prehrani, kvinoja, se često jede kao zdrava alternativa hrani bogatoj ugljikohidratima poput riže, tjestenine i krumpira. Osim što je odličan izvor vlakana i biljnih bjelančevina, jedna je od rijetkih biljnih namirnica koja je također potpuni protein, što znači da sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina koje ljudsko tijelo ne može proizvesti samo. No nažalost, niti kvinoja nije baš održiva namirnica. Nekad se tradicionalno kvinoja uzgajala na velikim nadmorskim visinama u Andama, međutim povećana potražnja dovela je do toga da su poljoprivrednici zasadili svoj usjev i u nizinama, zamijenivši farme ljama koje su bile presudne za gnojenje tla gnojem koji proizvode životinje. Povećanje potražnje za kvinojom dovelo je i do potrebe za korištenjem strojeva u procesu uzgoja, što povećava emisije fosilnih goriva za ukupni utjecaj uzgoja kvinoje. Ako želite smanjiti konzumaciju kvinoje, dobre zamjene su amarant, ječam ili proso koji imaju mnogo nižu potražnju, ali sličan sadržaj kao kvinoja.

Avokado

Iako je avokado vrlo zdrav i sve češće prisutan u jelima pa tako i kod nas, nažalost nije baš najodrživiji odabir. Baš zbog toga se često koristi kao protuargument protiv vegana i vegetarijanaca zbog svojeg utjecaja na okoliš. Avokadu je na primjer potrebno četiri puta više vode za uzgoj nego što je potrebno za uzgoj kilograma naranči. Ova ogromna upotreba vode dovela je do toga da poljoprivrednici kradu vodu iz sela, što zauzvrat stvara socijalne nemire u Srednjoj Americi i Meksiku, gdje se odvija većina svjetskog uzgoja avokada, ili čak suše u Čileu. Naravno, u usporedbi s govedinom, avokado je i dalje puno održiviji, ali u vegetarijanskoj prehrani je definitivno jedna od štetnijih namirnica za naš planet u smislu potrošnje vode. Osim toga, treba uzeti u obzir i fosilna goriva potrebna za otpremu i transport avokada u trgovine diljem Europe gdje potražnja za avokadom samo raste. Avokado je odličan izvor ugljikohidrata, vlakana i vitamina te izvor zdravih mononezasićenih masti. Ako želite smanjiti kupnju avokada ali ostaviti slične vrijednosti u svojoj prehrani, možete pronaći neke od tih istih masti u maslinovom ulju, vitamine B5 koje nam nudi avokado možete pronaći u leći i batatu, a vitamin B6 možete dobiti iz zobi ili kikirikija. Sve te namirnice su održivije od avokada i donose mnoge iste zdravstvene pogodnosti.

Bademi

Ove popularne grickalice su bogate bjelančevinama, mineralima i vitaminima i odličan su izvor vlakana. Tako je i bademovo mlijeko postalo popularna zamjena za kravlje mlijeko, no ne i najodrživije. Zapravo, bademovo mlijeko je najmanje održiva alternativa jer je za proizvodnju samo jedne litre bademovog mlijeka potrebno 371 litara vode. Manje poznata činjenica je da uzgoj badema uvelike utječe i na populaciju pčela. One su potrebne za oprašivanje stabala badema, međutim, kada uđu na te farme nemaju stanište koje im je potrebno i usred svih pesticida koje poljoprivrednici koriste, mnoge od njih umiru. Ovo se odnosi ponajviše na Kaliforniju gdje se sadnja stabala badema udvostručila u zadnjih par godina radi proizvodnje. Zbog ovoga se preporučuje da prilikom odabira biljnog mlijeka ipak odaberete neko drugo poput sojinog, zobenog ili mlijeko od konoplje. Što se tiče badema za grickanje, birajte lokalne bademe koji nemaju ovako štetan utjecaj.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.