martin-adams-r8lsgdwnRpU-unsplash

Ugljični dioksid iz dimnih tvornica kao temeljni sastojak u hrani i piću. Biste li ga konzumirali?

GREEN_300_listici_sredina

Beneficije za klimu i čovječanstvo

Možda vam na prvu zvuči nespojivo, ali ugljični dioksid izvučen iz dimnjaka tvornica i elektrana uskoro bi mogao postati uobičajeni sastojak u svakodnevnim proizvodima u kućanstvu uključujući hranu i piće. Prema nekim istraživanjima, ljudima se sviđa ova ideja, sve dok se nisu dotakli pitanja vezana upravo za proizvode koje idu "kroz želudac".

Već neko vrijeme znanstvenici i inženjeri istražuju beneficije recikliranog ugljičnog dioksida kojih prema posljednjim podacima uistinu ima. Možda nikada niste razmišljali o tome, niti vam pada na pamet da bi ugljični dioksid izvučen iz neke dimne tvornice ili elektrane uskoro mogao postati, a negdje je već i postao važan sastojak raznih proizvoda. Ti se proizvodi odnose između ostalog odnose i na hranu i  piće. Biste li se u tom slučaju odlučili popiti piće koje u sebi sadrži ugljični dioksid?

Tehnologija za bilježenje emisija ugljičnog dioksida koji zagrijavaju klimu iz dimnjaka, pa čak i iz zraka oko nas, već postoji; tako i tehnologija koja koristi takav ugljični dioksid za proizvodnju stvari poput plastike, betona, gaziranih pića, pa čak i goriva za zrakoplove i automobile.

Ta kombinacija poznata kao hvatanje i korištenje ugljika, mogla bi “upijati” milijarde tona emisije ugljičnog dioksida kad bi se tehnologije usvojile u čitavom nizu sektora širom svijeta. Ali da bi se to dogodilo, javnost će morati prihvatiti ove nove proizvode. U svemu se postavlja pitanje hoće li? Studije pokazuju da će svijet za stabilizaciju klime do 2050. morati učiniti više od pukog zaustavljanja emisija stakleničkih plinova. Također će morati ukloniti ogromne količine ugljičnog dioksida iz atmosfere. Drveće, tlo i oceani prirodno pohranjuju nešto ugljičnog dioksida, ali ljudske aktivnosti proizvode oko pet puta više nego što priroda može podnijeti.

Zato su tehnologije koje mogu ponovno upotrijebiti ugljični dioksid kako bi se izbjegla upotreba fosilnih goriva ili još bolje, zaključati ga u dugovječne proizvode poput cementa – ključne. Ključ potencijala hvatanja i iskorištavanja ugljika je da ti proizvodi imaju ekonomsku vrijednost. Ta vrijednost tvrtkama može dati poticaj za primjenu tehnologije na globalnoj razini neophodne za usporavanje klimatskih promjena. Sama tehnologija hvatanja ugljika nije nova. Nekad se zarobljeni ugljični dioksid koristio za istiskivanje nafte i plina iz starih bušotina. Jednom kad se emisije uhvate, obično iz industrijske dimnice kroz složeni kemijski filtar, mogu se pumpati duboko pod zemlju i skladištiti u osiromašenim rezervoarima nafte ili poroznim stijenskim formacijama. To sprječava ugljični dioksid da dospije u atmosferu, gdje može doprinijeti klimatskim promjenama, ali skladištenje ugljičnog dioksida u zemlji ne stvara novi proizvod.

Odsutnost ekonomskog dobitka, zajedno sa zabrinutošću zbog skladištenja ugljičnog dioksida pod zemljom, usporila je usvajanje tehnologije u većini zemalja, što znači da bi ovo novo skladištenje ugljičnog dioksida imalo višestruku korist za sve. Najveća prepreka je trenutno kako će ljudi prihvatiti te proizvode, jer ipak sve i dalje ovisi o konzumentima. Odrađeno je i jedno od prvih velikih istraživanja koje je ispitalo javnu percepciju proizvoda na bazi ugljičnog dioksida u SAD-u. U istraživanju je sudjelovalo 2000 sudionika ankete koji su morali odgovoriti na pitanje bi li htjeli jesti ili koristiti razne proizvode na bazi ugljičnog dioksida, uključujući gazirana pića, plastične posude za skladištenje hrane, namještaj izrađen od pjene ili plastike i nepropusno staklo. Istraživanje je pokazalo da većina ljudi malo zna o hvatanju i korištenju ugljika. Međutim, 69 posto je bilo otvoreno za tu ideju nakon što su saznali kako to djeluje i kako je pomoglo u smanjenju emisija koje pridonose klimatskim promjenama, no kada je riječ o zasebnom odabiru proizvoda koje bi isprobali tek 56 posto njih odabralo je konzumaciju pića što daje do znanja kako će ovakvom načinu korištenja ugljičnog dioksida trebati još neko vrijeme da ga svijet prigrli i počinje shvaćati kao pametan odabir.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.