U vrijeme kada su cijene gotovo svih proizvoda otišle u nebo, plaće prosječnih građana ostale iste i kada su redovi ispred pučkih kuhinja sve duži, istaknu se oni kojima nije stalo samo do profita. Pekara u centru razrušene Petrinje svojim građanima nudi kruh i pekarske proizvode po jefitnijim cijenama. “Sve što se napravi taj dan, iza 22 sata prodaje se u pola cijene. To su sve friški proizvodi jer su napravljeni ujutro tog dana”, rekao nam je Alban Morina, vlasnik pekare.
Ne žele dizati cijene u vrijeme krize, u gradu koji je teško nastradao i gdje se i danas, dvije godine kasnije, i dalje teško živi. Bacanje hrane, također, ne dolazi u obzir. “Sve što se ne uspije prodati ni po toj nižoj cijeni besplatno vozimo ljudima na selo za stoku. Ovdje se ništa ne baca ako je još uvijek upotrebljivo“, kazao nam je Alban.
Nema zaokruživanja cijena
Sličan primjer slijedi i jedna pekarnica u Puli, koja građanima nudi kruh pečen dan ranije po pedeset posto manjoj cijeni. “Tog se dosjetio moj pokojni muž, a ja sam to zadržala i dan danas. Već godinama tako radimo i nastavit ćemo. Nismo ništa mijenjali ni kada je došao euro”, kazala nam je Marica Špoljarić, vlasnica pekare.
Za sedam kuna ili 0,93 centa Puljani mogu kupiti vrećicu kruha i pekarskih proizvoda. Iako već četiri godine primjenjuju ovaj princip, redovi su posljednjih mjeseci ipak duži. “Ponekad se dogodi da ni ne ostane kruha za sutradan, ali ljudi pitaju, osjeti se da je kriza“, dodala je Marica.
‘Duplo bolji čovjek’
Sličan pristup ima i veći proizvođač kruha i pekarskih proizvoda – Kroštula. Prije godinu dana uveli su projekt simboličnog naziva “Dupli kruh” jer za svaki kupljeni, Kroštula donira jedan pučkim kuhinjama i socijalnim samoposlugama.
Kako su nam rekli iz Kroštule, kupovinom ovog kruga po prihvatljivoj cijeni omogućujete da ljudi koji su u lošijoj financijskoj situaciji svaki dan dobiju zdravi kruh, čime postajete “duplo bolji čovjek”. Osim toga, njihovi proizvodi proizvedeni su na ekološki prihvatljiv način jer su napravljeni od pivskog ječma, koji je u pivarskoj industriji često otpad.
Procjene su da se godišnje u svijetu baci gotovo 40 posto proizveden hrane, od čega u Hrvatskoj čak 400 tisuća tona. Riječ je o proizvodima kojima rok trajanja nije ni istekao, potpuno su ispravni i sigurni, pa ipak, završavaju na dnu kontejnera. Paralelno, cijene se besramno zaokružuju na više. U vremenima kada ljudi nemaju za kruh, doslovno, ovakvi primjeri bude nadu.
