Tijekom godišnjih doba ono mijenja boju lišća iz zelene i žute u crvenu. Takav proces metafora je za promjenu koja dolazi s vremenom, a životni i biološki ciklus koji moramo očuvati isprepliću se s ciljevima i vrijednostima projekta. ,,PlanetA” je projekt Studentskog zbora Filozofskog Fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta u Osijeku koji nastoji informirati javnost o održivosti, kružnoj ekonomiji i zaštiti okoliša raznim predavanjima, panel-raspravama i radionicama, a u planu je i buvljak.
Na otvorenju projekta govorili su voditeljica projekta i predsjednica Studentskog zbora Leonarda Nago i dekan Filozofskog fakulteta Ivan Trojan te predsjednici partnerskih udruga; Darija Walter (PLANTaža), Dinko Župan (Eko-Karašica) i Vatroslav Šrajer (SEZAM). Događaju su prisustvovali i brojni studenti te profesori fakulteta, a tijekom sadnje Vesna Fuderer objasnila je kako pravilno brinuti o stablu koje će sada krasiti njihovo dvorište. Sve partnere i studente veže isti cilj – napraviti prvi korak k održivom načinu života.
Dekan FFOS-a Ivan Trojan obratio se uvodnim riječima: ,”Ovo je zapravo jedan u nizu projekata koji komentiraju sve ono što se zbiva oko nas. Priča o održivosti globalna je priča, barem bi trebala biti. Ekološka osviještenost temelj je svih nas i našeg rada, a tog su itekako svjesni naši studenti okupljeni u Studentskom zboru, udruge vezane uz FFOS i studentske udruge. Dovoljno je samo ih pratiti i pružiti logistiku jer oni su srce ovog fakulteta i nema bolje promidžbe i kvalitetnijeg fakulteta nego onog gdje ih samo pustite da promišljaju o stvarnosti svih nas. Oni kada žele nešto i pronađu interes, posvetit će silne sate da isto istraže i kritički promisle o onome što se zbiva oko nas. Ova generacija okupljena oko fakulteta na našem Sveučilištu zna veoma precizno secirati naše društvo.”
Važna uloga studenata
Voditeljica projekta i predsjednica Studentskog zbora FFOS-a Leonarda Nago istaknula je da sadnjom stabla ukazuju na važnost očuvanja okoliša i da se malim promjenama doista može doći do velikog cilja.
“Mi želimo educirati mlade i širu javnost kako bi implementirali održive navike. Ti mali koraci kumulativno za cijelu planetu mogu značiti jako puno. Za početak, trebamo uvesti edukaciju o pravilnom odvajanju otpada i što se od tog otpada može ponovno iskoristiti jer imamo tendenciju jednokratne uporabe. Bilo bi dobro i da ne kupujemo stalno novu odjeću ako postoje second-hand trgovine i drugačiji izvori gdje možemo iskoristiti rabljenu robu. Imamo puno problema s otpadom na lokalnoj i državnoj razini, ali mi kao građani moramo biti svjesni i ustrajni u našim odlukama. Ne smijemo biti pasivni i u strahu, nego se upustiti u akciju. Neki će pomisliti da je to samo obično stablo, ali ono će proizvesti puno kisika, pomoći bioraznolikosti našeg planeta i to je naš prvi poziv drugima. Na početku nas je u
projektu bila šačica ljudi, a danas nas je već 20. Studenti nam se javljaju, iščekuju naše događaje i vidi se po posjećenosti da su željni promjene”, rekla je Nago.
Nakon otvorenja predavač i predsjednik Eko-Karašice dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje naslova ,,Pitka povijest svijeta”, gdje je prikazao utjecaj pojedinih pića na svjetsku povijest. Drugi dio predavanja bio je posvećen vodi kao piću 21. stoljeća, gdje se opisuje globalna problematika vode, a osvrnuo se i na sadašnje stanje u Hrvatskoj i Slavoniji. “,Mi, kao udruga djelujemo gotovo 15 godina i imamo veliki problem uključivanja mladih ljudi u naše akcije vezane uz kampanje kvalitete zraka i vode tako da je ovo sjajna prilika”, kazao je.
Imamo samo jedan posto rezervne pitke vode
Pritom je istaknuo da će snjegovi Kilimandžara uskoro postati prošlost, a poznati ledenjaci već nestaju u metrima. To su rezerve pitke vode kojih imamo samo jedan posto.
“Hrvatska prema Eurostatu ima 30 000 kubičnih metara obnovljive slatke vode po stanovniku i tu smo prvi u Europskoj uniji, ali to je znak da ju moramo čuvati. Bitno je raditi na pročišćavanju vode i zaštiti ju od zagađivanja te prijeći na ekopoljoprivredu. U Slavoniji najveće bogatstvo su arteški bunari te otvoreni vodeni tokovi koje moramo štititi sustavom za pročišćavanje. Sad je veliki problem i jednokratna plastika koja završava u našim vodama i ribi koju zatim mi jedemo s mikro- i nanoplastikom. Ona remeti hormone u našem tijelu i izaziva niz autoimunih bolesti, što je velika opasnost. Moramo sačuvati naše vodene resurse, drago mi je da su studenti na dobrom putu k tome”, zaključio je Župan.
Zaključak predavanja bio je kako prvi prioritet ekoloških inicijativa treba biti sprječavanje nastanka otpada, a zatim priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i zbrinjavanje otpada.
