knife-g3cf78c167_1920

U Hrvatskoj je pola ukupnog otpada hrana. Evo kako promijeniti ovu poražavajuću statistiku

GREEN_300_listici_sredina

Samo je jedna Zemlja, a količine bačene hrane su ogromne

Povodom Dana zaštite okoliša jedna od tema kojoj se svakako treba pridati pozornost je i hrana, odnosno njezin otpad. U Hrvatskoj hrana čini pola ukupnog otpada, a o globalnoj razini da i ne pričamo. Evo kako samo malim koracima možemo suzbiti ove poražavajuće statistike.

Prema rezultatima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljenim početkom siječnja ove godine, poražavajuće statistike ukazuju na to kako se po stanovniku Republike Hrvatske godišnje baci 71 kilogram hrane što bi značilo da je pola ukupnog otpada upravo hrana. Sukladno postojećim podacima, procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane i to 53%. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane. Gledajući na razini cijelog svijeta, prema podacima iz 2020. godine, jedna trećina hrane proizvedene za ljudsku prehranu se gubi ili baca na globalnom nivou. To iznosi oko 1,3 milijarde tona godišnje. Svi ovi podatci bilo da ih gledamo na državnoj, europskoj ili pak svjetskoj razini znak su za ozbiljnu uzbunu s obzirom na to da u tom istom smeću završi hrana s kojom su se mogli nahraniti još mnogi, jer upravo je gomilanje i nepravilna raspodjela jedan od razloga ove poražavajuće statistike. Prema objavljenom istraživanju iz siječnja, po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni. Više nego ikada važno je podsjećati ljude da odgovorno postupaju s hranom i sa svega malim koracima smanje njezin svekoliki otpad. U danu kada obilježavamo Dan zaštite okoliša i to s temom “Samo je jedna Zemlja” neizmjerno je važno osvijestiti se i početi djelovati. Za početak u svojoj kuhinji, pa onda i na drugim sferama. Evo što možemo učiniti kako bismo smanjili otpad od hrane.

Kupovati s mjerom 

Gomilanje hrane u kućanstvu prvi je korak do nepotrebnog otpada. Nadalje, uz dobru organizaciju i nešto malo mašte, neiskorišteni obroci u svega nekoliko koraka mogu postati novo jelo koje možete ponijeti na posao drugi dan.

Pravilno skladištenje hrane

Također će smanjiti njezin otpad. Višekratne posude u zamrzivaču ili hladnjaku produžit će trajanje hrane koju možete iskoristiti naknadno.

Planiranje obroka

Ako niste osoba koja voli pretjerano unaprijed planirati stvari, a posebice obroke, iznenadili biste se koliko je ovo zahvalan potez. Znati unaprijed što ćete kuhati smanjit će nepotrebnu kupnju namirnica u trgovinama.

Istek roka ne znači nužno pokvarena hrana

Upravo su poražavajuće statistike bacanja hrane bile povod u Europskom parlamentu da se uvedu drugačija pravila oko isteka roka trajanja. Stoga, to što na pakiranju piše da je istekao rok, za sve namirnice nužno ne znači da ih ne možete konzumirati još jedan određeni period.

Kompostirajte

Zadnje, ali ne najmanje važno. Sve ono što više ne možete koristiti za jelo, ne bacajte u otpad, već ako nemate, napravite kompost i kompostirajte.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexeles / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.