Prošlo je godinu dana otkako je započeo rat u Ukrajini. Od 24. veljače prošle godine službeni podaci pokazuju da je ratom u Ukrajini pogođeno 1,24 milijuna hektara područja prirodnih rezervata. Rat je također utjecao na 3 milijuna hektara šuma s 450.000 hektara pod okupacijom ili u borbenim zonama. Kako bi istaknuli razaranja uzrokovana ratom, Greenpeace Central and Eastern Europe (CEE), zajedno s ukrajinskom nevladinom organizacijom Ecoaction, sastavili su mapu ekoloških šteta koja ilustrira kako je ruska invazija između ostalog uništila i ukrajinsku prirodu.

“Rat utječe na našu prirodu jednako loše kao i na naše ljude i našu infrastrukturu. Međutim, ta šteta ostaje neviđena i uglavnom zanemarena, jer je okoliš tiha žrtva,” kaže za strane medije Yevheniia Zasiadko iz Ecoactiona. “Želimo biti njezin glas kako bi svi bili svjesni ekoloških posljedica ruskog rata i stoga je obnova prirode uključena u planove oporavka Ukrajine”, dodala je.

Kako je mapirana ekološka šteta u Ukrajini?

Podatke o velikim štetama prikupio je Ecoaction. To uključuje šumske požare uzrokovane projektilnim napadima i onečišćenje zraka, tla i vode kao rezultat granatiranja industrijskih lokacija. Ti su podaci kasnije potvrđeni satelitskim snimkama i mapirani od strane Greenpeacea. Od gotovo 900 prikupljenih slučajeva, 30 je odabrano za kartu kako bi se prikazale najveće štete u prirodi. Svaki je kategoriziran prema vrsti učinjene štete.

“Komplicirano je mapirati štetu prouzročenu ratom u Ukrajini: smatra se da je veliki dio oslobođenog teritorija pun mina i drugih eksploziva, dok ruske snage još uvijek okupiraju dijelove zemlje, što prikupljanje podataka čini izazovom u tim područjima“, izjavio je Denys Tsutsaiev, aktivist Greenpeace CEE kampanje u Kijevu. “Međutim, moramo posvetiti više pozornosti šteti okolišu kako bi obnova prirode mogla biti važan dio rasprave o budućnosti Ukrajine”, dodao je stranim medijima.

Što treba učiniti za obnovu prirode u Ukrajini?

Utjecaj je golem, od metalnih fragmenata granata koji ispiru tvari u tlo koje bi mogle utjecati na prehrambeni lanac do 40 poplavljenih rudnika ugljena koji zagađuju podzemne vode. I sve se to događa od 2014. kada su ruske trupe prvi put kročile na ukrajinsko tlo, kažu dvije nevladine organizacije. Smatraju da se obnova gradova mora odvijati istovremeno s obnovom prirode. “Oporavak prirode zahtijevat će alate, stručnost i predanost, kao i značajna sredstva. Ta sredstva treba već sad izdvojiti, a ne kada rat završi.”, zaključuje Tsutsaiev.