Jezero Salda je steklo međunarodnu reputaciju kad su američki znanstvenici počeli pripreme za misiju rovera Perseverance, koji od veljače “njuška” i emitira s Crvenog planeta. Laboratorij mlaznog pogona čak je na svom webu objavio sliku netaknutog jezera netom prije slijetanja rovera na Mars – baš jezero Salda, po svemu sudeći, podsjeća na nekadašnji “vodeni” Mars prije milijarde godina. Sada je jezero na 4.370 hektara na jugozapadu Turske izabrao predsjednik Erdogan u sklopu projekta stvaranja više zelenih površina za javnu upotrebu. Vijest predstavlja katastrofu za lokalne aktiviste i odvjetnike, koji strahuju da bi NASA i Erdoganov interes mogli otvoriti vrata za turiste. “Pljuskajući u svojim vodama, more čovječanstva moglo bi uništiti i sam ekosustav koji je jezero uopće učinio posebnim”, upozoravaju pregovarači.
“Živo je”
Jezero je najpoznatije po području Bijelih otoka s blistavim pijeskom, kao i endemskoj flori i fauni. Postoje i minerali različitog podrijetla. NASA misli da je jedan od njih, hidromagnezit, sličan karbonatnim mineralima otkrivenim u krateru Jezero – bivšem jezeru na Marsu koje rover sada istražuje. Smatra se da su sedimenti hidromagnezita uz obalu jezera Salda “erodirali iz velikih gomila nazvanih mikrobijaliti – stijena nastalih uz pomoć mikroba”, rekli su iz NASA-e. Sve se to pretvara u misterij o mogućem životu na Marsu, vrlo davno i u nekom mikrobnom obliku.
Širom svijeta ima mnogo tektonskih jezera poput Salde. No ono što Saldu čini jedinstvenom, rekao je inženjer geologije Servet Cevni, je transformacija jezera u zatvoreni ekosustav s vlastitim živim mehanizmom. “Budući da je živo, toliko je osjetljiv na vanjske intervencije“, rekao je Cevni za AFP. Ipak, ta intervencija već je na putu u obliku devet malih zgrada koje su se pojavile u blizini planiranog Narodnog vrta uz jezero. Šef udruge za očuvanje jezera Salda, Gazi Osman Sakar rekao je da je dio bijelog pijeska već premješten s područja Bijelih otoka na lokaciju “Narodna plaža” kako bi poslužio u izgradnji cesta. “Projekt treba otkazati”, rekao je Sakar. “Jezero se ne može zaštititi dok se koristi.”
Sudska bitka
Plivanje je zabranjeno na Bijelim otocima, ali ljudi se i dalje mogu okupati u drugim dijelovima. Sakarova udruga želi da jezero bude potpuno zabranjeno za kupanje kako bi se očuvao njegov ekosustav. Umjesto toga, predlaže gradnju promatračnica za posjetitelje koji će moći vidjeti jezero. “Ako mikro-organizmi umru, Salda je gotova”, složio se inženjer Cevni. “Ti se Bijeli otoci neće obnoviti, ta bijela struktura neće se spojiti. “Dosadašnja šteta može se povratiti za 150 do 200 godina ako ljudi nastave masovno ugrožavati i uništavati ekosustav jezera. Ako ne učinimo ništa po tom pitanju, nikad se neće oporaviti“, rekao je Cevni. Udruga za očuvanje jezera Salda predala je zahtjev na sudu za otkazivanje projekta zelenih površina, ali zahtjev je odbijen. Sakar se žali na presudu i također vodi kampanju kako bi UNESCO jezero stavio na popis svjetske baštine.
Odgovorni turizam
No, osim prljavštine i stranih organizama, turisti donose i gotovinu, koju lokalno stanovništvo oko jezera Salda pozdravlja. Suleyman Kilickan (60) radio je u kafiću s puno sjedala na otvorenom uz jezero u kojem je bilo zaposleno 30 ljudi prije nego što je zavladala pandemija koronavirusa. Zanimanje za jezero znatno je poraslo s NASA-inom misijom, rekao je Kilickan, napominjući da su većina njegovih posjetitelja stranci koji kao da poštuju jezero. “Ako postoji turizam, postoji i život“, rekao je Kilickan. “Potaknuo bih turizam”, rekao je, ističući važnost osiguranja posjetitelja da se ponašaju odgovorno. Ministarstvo okoliša priopćilo je prošlog mjeseca kako će ograničiti broj posjetitelja na području Bijelih otoka na 570.000 godišnje. Gotovo 1,5 milijuna ljudi posjetilo je jezero 2019. godine, a 800.000 došlo je prošle godine tijekom zatišja u ograničenjima koronavirusa.
Izvor: www.wionews.com
