Programer projekta Scottish Power Renewables rekao je da je plan koristiti više od 200 “turbina sljedeće generacije” te ih je opisao kao “neke od najsnažnijih i najproduktivnijih na svijetu”. Prema tvrtki, koja je dio Iberdrola Grupe, moći će proizvesti čak 3,1 gigavat sati (GW) obnovljive energije, a pritom će napajati milijune domova. Ako će sve teći kako je planirano, izgradnja bi trebala započeti 2023., a završiti 2026. godine.
East Anglia Hub, vrijedan 6,5 milijardi funti, jedan je od nekoliko velikih pomorskih vjetroelektrana koji se planiraju u Velikoj Britaniji, gdje vlasti žele povećati kapacitet vjetrova na moru na 40 GW do 2030. godine. Operativni kapacitet vjetrova na moru u Velikoj Britaniji trenutno je malo veći od 10,4 GW. Prošlog listopada britanski premijer Boris Johnson rekao je da želi da ta zemlja postane “svjetski lider u jeftinoj čistoj proizvodnji električne energije”. Ostali projekti u pripremi uključuju vjetroelektranu Dogger Bank koja će se nalaziti u vodama na sjeveroistočnoj obali Engleske i snage će biti 3,6 GW. Trenutni objekti koji su u pogonu uključuju Hornsea Project One, u vodama pokraj Yorkshirea u Engleskoj, koji ima kapacitet od 1,2 GW.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedina zemlja u kojoj snaga vjetra počinje igrati sve važniju ulogu. Američka Uprava za energetske informacije priopćila da je dnevna proizvodnja električne energije iz vjetra dosegnula rekordnih 1,76 milijuna megavat-sati 23. prosinca 2020. To je, dodao je EIA, predstavljalo “oko 17% ukupne proizvodnje električne energije tog dana”. “U prosjeku EIA procjenjuje da je vjetar činio “9% američke proizvodnje električne energije u 2020. godini”, nastavio je. Što se tiče priobalnog vjetra, Amerika još uvijek ima nekoliko načina prije nego što sustigne Ujedinjeno Kraljevstvo. Prva pučinska vjetroelektrana u SAD-u, vjetroelektrana Block Island snage 30 megavata i pet turbina, započela je komercijalne operacije tek 2016. godine.
Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), u 2019. godini u Europi je proizvedeno ukupno 3486,1 TWh električne energije od čega je 442 TWh proizvedeno u vjetroelektranama (12,7 posto). Za usporedbu, udio hidroelektrana je 17 posto, sunčane elektrane proizvele su 4,1 posto, a najviše proizvedene električne energije dolazi iz plinskih elektrana (20,3 posto). Na domaćem tržištu je u 2019. godini proizvedeno ukupno 12120 GWh električne energije od čega 1433 GWh (11,8 posto) u vjetroelektranama.
Ostaje nam pričekati i otkriti mogu li vjetar i sunce zamijeniti dosadašnje načine proizvodnje električne energije u Hrvatskoj te koliko će nam vremena biti potrebno za postizanje britanskih brojki.
