Jeste li znali da ako obrasci zagađenja i potrošnje ostanu isti, 40% svijeta neće imati pristup čistoj vodi za 15 godina? Očekuje se da će Zemlja do 2050. godine sadržavati 3,5 milijarde ljudi više, ali bez vode, nećemo ih moći hraniti. To znači da ako imate aspiracije da se skrasite i zasnujete obitelj, životni bi izbor mogao postati puno kompliciraniji. Trenutak je da svatko od nas počne razmišljati o ulaganju u svoju ekološku i financijsku budućnost.
Plaćamo li klimatske promjene?
Očekuje se kako će milenijalci tijekom svog života platiti više od 65 milijardi kuna troškova štete zbog klimatskih promjena. Svijet se počeo mijenjati pred našim očima, a mi doslovno uranjamo u džepove kako bismo to pokušali popraviti. Možete očekivati da ćete za te “popravke” tijekom svog života platiti oko 800.000 kuna. To je dovoljno za kupnju kuće, ali umjesto toga prisiljeni smo platiti posljedice klimatskih promjena. Kao što je pandemija ostavila drastične posljedice na ekonomiju, klimatske promjene mogle bi imati slične učinke, i to prije nego što mislimo. Razumijevanje, ili još bolje predviđanje, onoga s čime bismo se mogli suočiti u budućnosti presudno je za djelovanje danas, a ne nakon što izbije katastrofa.
Trebam li proračun za “zelene” kupnje?
Svi razumijemo da ne možemo zaustaviti klimatske promjene preko noći jer se ni one nisu dogodile preko noći. U svoj proračun morate početi uključivati ekološki prihvatljive kupnje. To znači od malih kupnji pa sve do velikih investicija. Kada kupujete, važno je da razumijete utjecaj svojih postupaka na svijet koji vas okružuje. Trošite li novac na proizvode koji će pomoći ili naštetiti našoj generaciji i onima koji dolaze nakon nas? Neće vas svi ekološki prihvatljivi proizvodi koštati više novaca. Dakle, kada govorimo o “proračunu” za zelene kupnje, više se radi o povećanju vaše svijesti o tome kamo novac ide. Važno je biti svjestan tvrtki koje podržavate i grana kojima pomažete u rastu.
Kako moje kupnje utječu na okoliš?
Na primjer, jedna od najvećih svjetskih industrija je mesna i mliječna industrija. Korištenje vode, upotreba hrane i emisije metana iz poljoprivrede imaju dubok utjecaj na okoliš. Zapravo se 30% svih emisija može pripisati stočarskoj industriji. Od toga se 18% može izravno povezati sa stočarskom proizvodnjom, a preostalih 12% potječe od potpore ove industrije – proizvodnje hrane isključivo za ishranu stoke. Mesna i mliječna industrija premašuje sve naše transportne emisije zajedno, što znači da jednostavnim odabirom onoga što jedete možete imati ogroman utjecaj na okoliš. Čak i ako biste jednostavno smanjili konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda, svejedno biste napravili potrebnu promjenu za boljitak svijeta. Izuzetno je lako previdjeti nešto tako jednostavno kao što je hrana koju jedemo, što zapravo ima jedan od najvećih utjecaja na klimatske promjene.
Sada je vrijeme da ispitate svoj “ugljični otisak”
Znate li svoj utjecaj na okoliš? Većina ljudi razumije utjecaj na novčanik – ako koriste previše energije, pristižu veći računi. Uz to, većina ljudi zna da je rasipno koristiti previše vode. I to osjete na vlastitom novčaniku. To je paralela s razgovorom koji bismo trebali voditi o klimatskim promjenama. Međutim, mnogi najveći utjecaji na naš svijet nisu baš toliko očiti. Ponekad je mnogo teže uočiti izravan uzrok i posljedicu kod mnogih drugih svakodnevnih kupnji i izbora koje donosimo. Ti izbori i dalje imaju ekstreman utjecaj na okoliš – jednostavno ih ne možemo uvijek vidjeti golim očima.
Ovisnost o fosilnim gorivima
Naša ovisnost o fosilnim gorivima također u velikoj mjeri negativno utječe na okoliš. I dalje su važni alternativni načini prijevoza. Oko 15% svih globalnih emisija može se pripisati transportnoj industriji. Toplo predlažemo da pogledate svoj trenutni plan prijevoza i procijenite je li vam baš uvijek potreban automobil. Ako je to slučaj, odabir štedljivog automobila, električnog automobila, bicikla ili romobila mogao bi biti puno bolji izbor zbog utjecaja na vaš novčanik i okoliš. To su stvari o kojima biste trebali svakodnevno razmišljati kad donosite odluke o tome gdje želite potrošiti novac.
Nažalost, ovo je dug koji smo svi preuzeli i o njemu se ne može pregovarati. Već plaćamo (doslovno) učinke klimatskih promjena. Vrijeme je da počnemo ulagati pametno i za bolje sutra kako bismo zaštitili okoliš u kojem živimo, ali i povratili novac kojeg smo izgubili na sve ono štetno za nas i za generacije koje dolaze iza nas. Znamo da će klimatske promjene u budućnosti biti jako skupe i vjerojatno će biti skuplje nego što smo u mogućnosti procijeniti. To bi znanje trebalo potaknuti sve nas da odmah krenemo u akciju – prije nego što bude prekasno.
