90710646_2681228468777835_4516441796379236413_n

Tri godine je prošlo. Vrijeme kao da i dalje stoji: ‘Obnova je velika afera’

GREEN_300_listici_sredina

Potres koji je promijenio glavni grad

Na ulicama Zagreba danas, tri godine kasnije, vrijeme kao da i dalje stoji. Poručuju to iz Inicijative SOS Zagreb koja okuplja Zagrepčane koji žele poštenu, brzu i kvalitetnu obnovu svoga grada.

Prije tri godine u ovo vrijeme glavnim gradom Hrvatske jurile su hitne službe. Rodilje iz Petrove stajale su ogrnute dekama ispred bolnice, dok je medicinsko osoblje u kućici portira intubiralo nedonoščad. Sve se odvijalo u stotoj brzini, a vrijeme je svejedno nekako – stalo.
Ljudi su se stisnuli jedi uz druge, pokušavali ugrijati automobile koji su im postali sklonište, umiriti djecu…

S epicentrom u Markuševcu , 5.5 po Richteru brojnim ljudima sve se promijenilo. Ugašen je život djevojčice Anamarije Carević, a 27 ljudi je ozlijeđeno. Oštećeno je stotinu zgrada i kuća. Danas, neki i dalje svojim domom nazivaju Hostel Arena, budući da su njihove obiteljske kuće potpuno uništene.

‘Sve stoji’ 

Na ulicama Zagreba danas, tri godine kasnije, vrijeme kao da i dalje stoji. Poručuju to iz Inicijative SOS Zagreb koja okuplja Zagrepčane koji žele poštenu, brzu i kvalitetnu obnovu svoga grada.

“S punim pravom tvrdimo – planske, strukturirane i sustavne obnove Zagreba, s javnim vremenskim horizontom i preuzetom odgovornošću – NEMA“, napisali su u priopćenju

.Osvrnuvši se na čestu promjenu ministara i osnivanje niza različitih tijela poput „stručnih povjerenstava“ i obećanja Vlade, tvrde, obnova u Zagrebu i dalje stoji.

Ogromna afera 

To je, smatraju, veća afera od INA-e, Janafa i Petrokemije oko nenamjenskog korištenja sredstava iz EU fondova.
Kao razloge navode:

– Umjesto da su se prvo definirali ciljevi obnove, pa onda prilagodili ili pisali zakoni, Vlada RH je već u tri navrata pisala neprovedive Zakone o obnovi, iz kojih slijede jednako tako neprovedive procedure;
– Zakonski okvir, bez obzira na dopune i izmjene, i dalje je nejasan i neefikasan;
– Kontinuirano se izmjenjuju razna postojeća ili formiraju nova stručna povjerenstva;
– Provode se kozmetičke organizacijske promjene koje počinju osnivanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio brz i transparentan, a završava ukidanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio “brži i transparentniji”;
– Savjet za obnovu se raspao, već više od godinu dana ne održava sastanke i koordinacije s dionicima obnove;
– Svaki slučaj obnove nakon potresa u Zagrebu je po nečemu jedinstven i svaka nova situacija zatečena na terenu (a svaka je – nova!) staje na samom početku – zbog neiskustva, neusklađenosti, neodlučivanja, a ponajprije – staje zbog izostanka odgovornosti i nedostatka volje da se pronađu rješenja;
– U Zagrebu ne postoje uspješne priče o obnovi nakon potresa, pa se samim time nitne mogu izdvojiti primjeri najbolje prakse niti uspješne procedure;
– Samoobnova se gura u prvi plan, a onda pada na istim problemima – nema prakse, suglasja, vodstva, sistema, odgovornosti. Prvi koji su krenuli u samoobnovu poput zgrade u Boškovićevoj trenutno tuže državu jer ih „kažnjava“ što su krenuli prema starom Zakonu (koji se tri puta mijenjao).

Nesiguran grad 

Zbog toga od vlasti traže da se postupci riješe po brzoj proceduri uz uspostavu centralnog tijela koje bi bilo odgovorno za provođenje cjelokupnog procesa obnove nakon potresa. Traže i izdavanje građevinske dozvole po hitnoj proceduri, izuzetke od javne nabave, uvođenje radne snage i poticanje stranih građevinara da sudjeluju u obnovi Zagreba te niz drugih rješenja.

Istaknuli su i promjenu četiri ministra graditeljstva, dva gradonačelnika, niz nadležnih u različitim sektorskim odjelima te tri verzije Zakona o obnovi, dopune i Programa mjera.

“Istovremeno, sustav i administrativni procesi i dalje su glavna kočnica obnove. I povrh svega, od 2020. i potresa do danas, došlo je do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju od preko 40 posto čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu – doslovno izgubili više od 40 posto sredstava za obnovu“, kažu.

Cigli i žbuke na ulicama glavnog grada Hrvatske više nema, ali građani svejedno “paze kako i kamo hodaju”. U šetnji centrom pogled upiru u pročelja oštećenih zgrada čija obnova još uvijek nije krenula, spuštaju pogled i nastavljaju dalje.

PHOTOS BY: Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.