Mnogima je čudno vidjeti vegane kako jedu “lažno” meso. Često se pitaju, ne mrze li oni meso? Prvo i najvažnije, ljudi trebaju shvatiti da ne postoji nešto poput “lažnog” mesa. Ono što ljudi misle kada kažu “lažno” meso je meso na biljnoj bazi. To nije lažno meso i ne pokušava proći kao meso životinjskog podrijetla. Pogledate li bilo koje pakiranje takvog proizvoda, vidjet ćete da je jasno označeno da nisu piletina, govedina ili bilo koja druga vrsta životinjskog mesa.

Ipak, ljudi se često pitaju zašto ljudi koji odbijaju jesti meso konzumiraju hranu koja okusom podsjeća upravo na hranu koju su izbacili iz svoje prehrane. Iako nema jasnog odgovora koji odgovara svima na pitanje zašto mnogi vegani uživaju u mesu biljnog podrijetla, jasno je da živimo u svijetu u kojem obroci često slijede dosljedne obrasce i stilove.

Na primjer, u nekim zemljama obroci se sastoje od mesa, škroba i povrća. Omjer u kojem ih dobivate može varirati od zemlje do zemlje, ali ono što je isto jest to da ljudi stvore naviku.

U Hrvatskoj, zemlji u kojoj se konzumira puno mesa, još uvijek je prilično čudno kada netko pojede ili posluži obrok bez imalo mesa. Naravno, ako prakticirate biljnu prehranu, to nije neobično, ali većina vegetarijanaca i vegana bili su ljudi koji su konzumirali meso i životinjske proizvode. Na mnogo načina, hrana je veliki dio našeg identiteta, tako da se navike – poznavanje obroka i načina na koji ih pripremate – prirodno zadržavaju i teško ih je iskorijeniti.

Mnogima je jedenje mesa biljnog podrijetla nešto što im je poznato. Drugima meso biljnog podrijetla pomaže da se osjećaju povezani sa svojom kulturom i obitelji. Bez obzira na razlog, meso biljnog podrijetla igra veliku ulogu u veganskom javnom spektru, jer pomaže učiniti veganstvo privlačnijim ljudima koji nisu baš spremni jesti sirovu ili isključivo biljnu hranu.

Na kraju krajeva, neki vegani jedu meso biljnog podrijetla jednostavno zato što je dobrog okusa. Brendovi kao što su Gardein, Beyond Meat, Tofurky, Planet of Plants i drugi rade na tome da ovo meso učine dostupnim, ukusnim i fleksibilnim poput onog životinjskog podrijetla.

Međutim, prema nekolicini velikih novinskih kuća, tržište biljnih proizvoda gubi popularnost. Washington Post, BBC i CNN upozorili su da je apetit javnosti za veganskim alternativama nestao, a za to su navodno krive cijene, nedostatak ponude u restoranima i prenapučenost tržišta. Je li došao kraj mesu na biljnoj bazi?

Jedna kategorija koja je imala najviše uspjeha je sektor biljnog mlijeka, s 15 posto tržišnog udjela i 50 posto prodora u kućanstva. Predviđa se da će industrija do 2029. vrijediti 42,86 milijardi dolara. Postavlja se pitanje zašto meso gubi na popularnosti dok su bademovo, zobeno i sojino mlijeko sveprisutno i potpuno prihvaćeno u strukturi našeg društva? Je li to možda zato što ne pokušavaju oponašati kravlje mlijeko? Može li to biti zato što neki ljudi zapravo više vole okus bademovog mlijeka od kravljeg mlijeka?

Neki ljudi mogu tvrditi da je njihova viša cijena, ono što čini biljne alternative manje privlačnima. Istina je da su skuplja od tradicionalnih mlijeka, ali to nije zaustavilo rast alternativnih mlijeka.

Po uzoru na uspjeh biljnog mlijeka, čini se da ljudi sve manje žele konzumirati hranu koja ih okusom podsjeća na životinje. Možda trebamo prijeći preko ideje da su životinjsko meso i mliječni proizvodi ultimativne paradigme, da ako se ne pronađe dovoljno vjerodostojna imitacija, neće uspjeti na tržištu.  Ljudi možda samo žele nešto što ima dobar okus i nešto novo što do sada nisu probali. Možda samo trebamo stvoriti alternative koje mogu zamijeniti meso i mlijeko koji su samo izvrsnog okusa, umjesto da ih pokušavamo točno replicirati.