Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazalo je da i povećanje broja dana s visokim temperaturama i pojava toplinskih valova dovode do smanjenja produktivnosti na radnom mjestu, prenosi posao.hr. Taj je učinak značajan, izraženiji u manje produktivnim i manjim poduzećima te dodatno pojačan duljim trajanjem toplinskih valova, visokom vlagom zraka i slabim strujanjem zraka.
Isto je straživanje pokazalo da toplije zemlje i zemlje koje su češće izložene toplinskim valovima bilježe manje gubitke razine produktivnosti, i to u kompanija pri sličnim temperaturnim ekstremima, što upućuje na određeni stupanj prilagodbe.
Ipak, mogućnosti trenutne prilagodbe su ograničene. Konkretnije, više temperature u odnosu na već postojeći topliji prosjek dovode do većih gubitaka produktivnosti, a nema dokaza da postoji prilagodba na ekstremno visoke temperature.
Koncentracija je već na godišnjem odmoru’
“Kada je tijelo izloženo visokoj temperaturi ono velik dio svojih resursa usmjerava na hlađenje, povećava se protok krvi prema koži, pojačava se znojenje, ubrzava rad srca i postupno se gube tekućina i elektroliti”, pojašnjava za posao.hr renomirana psihologinja Nensi Friszl Zečević iz Centra psihologije.
Pritom naglašava da visoke temperature mogu imati značajan utjecaj na naše kognitivne sposobnosti. U psihološkom smislu toplina može otežati održavanje fokusa, usporiti način na koji obrađujemo informacije, smanjiti kapacitet radnog pamćenja i otežati kontrolu impulzivnih reakcija. To u praksi znači da nam je teže istovremeno pratiti više informacija, lakše previdimo određene detalje.
“Na visokim temperaturama nismo nužno manje motivirani ili manje odgovorni, ali naš organizam radi u otežanim uvjetima. U tim situacijama naš subjektivni osjećaj vlastite učinkovitosti nije uvijek pouzdan i iako možda vjerujemo da funkcioniramo prilično dobro, istodobno radimo više propusta i donosimo manje promišljene odluke. Drugim riječima, samopouzdanje ponekad ostane na ugodnoj sobnoj temperaturi, dok je koncentracija već na godišnjem odmoru.”
Toplinski udar utječe na koncentraciju
Visoke temperature posebno negativno utječu na radne zadatke koji zahtijevaju dugotrajnu koncentraciju, radno pamćenje, istodobno praćenje više informacija, preciznost i procjenjivanje rizika.
U poslovima koji zahtijevaju analizu i preciznost toplinski stres može povećati rizik od pogrešaka, otežati prepoznavanje nelogičnosti, dovesti do netočnih izračuna i potaknuti donošenje odluka prije nego što se sagledaju sve relevantne informacije. Kod radnih mjesta koja uključuju složeno odlučivanje veća je vjerojatnost da će se ljudi osloniti na pojednostavljene mentalne obrasce i brza rješenja, umjesto da odaberu najpromišljeniju opciju.
Stručnjakinja pritom upozorava da su najranjivija ona zanimanja u kojima i kratkotrajno smanjenje koncentracije može ugroziti sigurnost ili kvalitetu rada. Među njima su poslovi u prometu, zdravstvu, građevini, industriji te svi poslovi koji uključuju upravljanje strojevima i rad s potencijalno opasnom opremom.
Uredski poslovi nisu izuzeti
Kod jednostavnijih i rutinskih zadataka posljedice možda nisu odmah vidljive, no dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uzrokovati pad budnosti i povećati broj pogrešaka.
Zbog toga se utjecaj topline ne može promatrati isključivo kroz fizički rad. Iako su fizički radnici često najizloženiji toplinskom opterećenju, posljedice mogu osjetiti i osobe koje obavljaju uredske poslove, donose financijske ili kadrovske odluke ili rade u zanimanjima koja zahtijevaju visoku razinu odgovornosti.
Shodno tomu, ekstremne temperature više se ne bi trebale promatrati samo kao prolazna neugodnost ili problem koji zaposlenik treba sam riješiti. Toplinski valovi predstavljaju organizacijski, zdravstveni i sigurnosni rizik koji zahtijeva prilagodbu načina rada.
Poslodavci se moraju hitno prilagoditi
U takvim uvjetima poslodavci bi trebali prilagoditi organizaciju rada. “Najzahtjevnije, najpreciznije i sigurnosno najosjetljivije zadatke trebalo bi, kada je moguće, rasporediti u rane jutarnje sate, odnosno u hladniji dio dana. Za vanjske i fizički zahtjevne poslove potrebno je prilagođavati omjer rada i odmora, osigurati zasjenjena ili klimatizirana mjesta za oporavak, dovoljne količine vode i postupnu prilagodbu radnika na vrućinu”, kazuje stručnjakinja za posao.hr.
Posebnu pažnju potrebno je pritom posvetiti radnicima koji su osjetljiviji na toplinski stres, trudnica, starijih osoba, kroničnih bolesnika ili onih koji uzimaju lijekove koji mogu utjecati na regulaciju tjelesne temperature i ravnotežu tekućine.
Stručnjakinja pritom apostrofira da najvažnija promjena nije u načina razmišljanja. Naprotiv, produktivnost se tijekom toplinskog vala ne może očuvati pritiskom da svi rade jednakim tempom kao u idealnim uvjetima.
“Dobar poslodavac neće čekati da zaposlenik gotovo kolabira kako bi prihvatio da treba mijenjati radne uvjete ili opseg poslova. Organizacija koja privremeno uspori ritam često će napraviti manje pogrešaka, imati manje izostanaka i dugoročno postići više. Ponekad je upravo razumna stanka najproduktivnijih deset minuta radnog dana.”
