deo na

Testiranja kozmetičkih proizvoda pokazala da dezodoransi više utječu na kvalitetu zraka nego smog

GREEN_300_listici_sredina

Zagađenje

Iako se većina spojeva u kozmetičkim proizvodima može smatrati bezopasnom, posebno u niskim koncentracijama, neki od njih brzo reagiraju i formiraju sekundarne organske aerosole, čije se posljedice ne mogu proglasiti baš sigurnima.

Moderni proizvodi za osobnu njegu kombinacija su različitih sastojaka, čiji je zadatak prikriti tjelesne mirise, spriječiti znojenje, hidratizirati, oblikovati kosu i ispuniti naša osjetila ugodnim mirisima. Doslovno, koristi se stotine spojeva koji uspješno ispunjavaju ove zahtjeve. No neki od njih mogu biti loši po zdravlje, a i oni manje problematični mogu reagirati s tvarima iz okoliša i stvoriti nove onečišćivače s nepoznatom toksičnošću.

Studija koju su proveli istraživači s École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj detaljno opisuje emisije nekoliko popularnih proizvoda za osobnu njegu i reakcije koje se događaju u tipičnom unutarnjem okruženju. Identificirano je više od 200 različitih vrsta hlapljivih organskih spojeva koji potencijalno mogu imati štetno djelovanje na okoliš i zdravlje.

Iako se većina spojeva može smatrati bezopasnom, posebno u niskim koncentracijama, neki od njih brzo reagiraju i formiraju sekundarne organske aerosole, čije se posljedice ne mogu proglasiti baš sigurnima.

Mnogi domovi i uredi imaju barem jedan ili dva izvora molekule ozona (O3), koji obično emitiraju printeri, fotokopirni uređaji i, ironično, pročišćivači zraka. Čak i na mjestima bez opreme koja proizvodi ozon, mnogi vanjski zagađivači reagiraju sa sunčevom svjetlošću i stvaraju ozon, koji zatim može ući u prostorije kroz prozore i ventilacijske sustave.

Iako je naizgled sličan kisiku, koji nam je potreban za disanje, treći atom kisika u molekuli ozona čini ga relativno nestabilnim, omogućujući mu da lako reagira s hlapljivim organskim spojevima poput monoterpena.

Kako bi odredili djelovanje potencijalnih zagađivača stvorenih reakcijama između ozona i hlapljivih organskih spojeva u proizvodima za osobnu njegu, tim znanstvenika je uzeo uzorke dezodoranskog spreja, losiona za ruke, dezodoransa u sticku, parfema i suhog šampona. Proveli su dva različita eksperimenta. U jednoj vrsti testova ocjenjivali su emisije svakog proizvoda primijenjenog na osobu koja stoji u simuliranom unutarnjem okruženju ili na maramici koja je bila ostavljena u sobi sat vremena. U drugoj vrsti testova, dodali su ozon u određenoj koncentraciji i mjerili rezultate reakcija s emisijama iz svakog proizvoda.

U svim slučajevima, osim kod dezodoransa u sticku, stvoren je doslovni “smog” čestica. Zabrinjavajuće je što je stopa rasta čestica bila znatno viša od onih koje studije obično prijavljuju da loše utječu na kvalitetu zraka u urbanim područjima.

S obzirom na sve veću zabrinutost oko utjecaja finih čestica u zraku na naše zdravlje u iznenađujuće kratkom vremenu, saznanje da možemo povećati zagađenje svaki put kad uređujemo kosu ili nanesemo parfem, trebalo bi izazvati zabrinutost.

 

PHOTOS BY: Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.