Moderni proizvodi za osobnu njegu kombinacija su različitih sastojaka, čiji je zadatak prikriti tjelesne mirise, spriječiti znojenje, hidratizirati, oblikovati kosu i ispuniti naša osjetila ugodnim mirisima. Doslovno, koristi se stotine spojeva koji uspješno ispunjavaju ove zahtjeve. No neki od njih mogu biti loši po zdravlje, a i oni manje problematični mogu reagirati s tvarima iz okoliša i stvoriti nove onečišćivače s nepoznatom toksičnošću.
Studija koju su proveli istraživači s École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj detaljno opisuje emisije nekoliko popularnih proizvoda za osobnu njegu i reakcije koje se događaju u tipičnom unutarnjem okruženju. Identificirano je više od 200 različitih vrsta hlapljivih organskih spojeva koji potencijalno mogu imati štetno djelovanje na okoliš i zdravlje.
Iako se većina spojeva može smatrati bezopasnom, posebno u niskim koncentracijama, neki od njih brzo reagiraju i formiraju sekundarne organske aerosole, čije se posljedice ne mogu proglasiti baš sigurnima.
Mnogi domovi i uredi imaju barem jedan ili dva izvora molekule ozona (O3), koji obično emitiraju printeri, fotokopirni uređaji i, ironično, pročišćivači zraka. Čak i na mjestima bez opreme koja proizvodi ozon, mnogi vanjski zagađivači reagiraju sa sunčevom svjetlošću i stvaraju ozon, koji zatim može ući u prostorije kroz prozore i ventilacijske sustave.
Iako je naizgled sličan kisiku, koji nam je potreban za disanje, treći atom kisika u molekuli ozona čini ga relativno nestabilnim, omogućujući mu da lako reagira s hlapljivim organskim spojevima poput monoterpena.
Kako bi odredili djelovanje potencijalnih zagađivača stvorenih reakcijama između ozona i hlapljivih organskih spojeva u proizvodima za osobnu njegu, tim znanstvenika je uzeo uzorke dezodoranskog spreja, losiona za ruke, dezodoransa u sticku, parfema i suhog šampona. Proveli su dva različita eksperimenta. U jednoj vrsti testova ocjenjivali su emisije svakog proizvoda primijenjenog na osobu koja stoji u simuliranom unutarnjem okruženju ili na maramici koja je bila ostavljena u sobi sat vremena. U drugoj vrsti testova, dodali su ozon u određenoj koncentraciji i mjerili rezultate reakcija s emisijama iz svakog proizvoda.
U svim slučajevima, osim kod dezodoransa u sticku, stvoren je doslovni “smog” čestica. Zabrinjavajuće je što je stopa rasta čestica bila znatno viša od onih koje studije obično prijavljuju da loše utječu na kvalitetu zraka u urbanim područjima.
S obzirom na sve veću zabrinutost oko utjecaja finih čestica u zraku na naše zdravlje u iznenađujuće kratkom vremenu, saznanje da možemo povećati zagađenje svaki put kad uređujemo kosu ili nanesemo parfem, trebalo bi izazvati zabrinutost.