Metafore su bile dramatične i raznolike tijekom prvog dana klimatske konferencije COP26. Britanski premijer Boris Johnson opisao je globalno zatopljenje kao “uređaj sudnjeg dana”, a glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je svojim kolegama da čovječanstvo “samo sebi kopa grob”. Premijerka Barbadosa Mia Mottley, govoreći u ime ranjivih otočnih naroda, upozorila je čelnike da “ne dopuštaju da put pohlepe i sebičnosti posije sjeme našeg zajedničkog uništenja”.
Usred govora, indijski premijer Narendra Modi rekao je da će njegova zemlja, ovisna o ugljenu, nastojati prestati dodavati stakleničke plinove u atmosferu do 2070. – dva desetljeća nakon Sjedinjenih Američkih Država i najmanje 10 godina kasnije od Kine. Modi je rekao da je cilj dostizanja “neto nule” do 2070. godine jedna od pet mjera koje Indija planira poduzeti kako bi ispunila svoje obveze prema Pariškom klimatskom sporazumu.
U međuvremenu, američki predsjednik Joe Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel izbjegavali su burnu retoriku i fokus stavili na politiku. Biden je rekao kako je vrijeme za djelovanje, a ujedno se ispričao za odluke njegovog prethodnika Donalda Trumpa da privremeno povuče SAD iz povijesnog Pariškog sporazuma iz 2015. godine. “Svakim danom odgode, cijena nedjelovanje se povećava”, rekao je Biden.
U snimljenoj video poruci dobrodošlice, kraljica Elizabeta II rekla je kako se nada da će konferencija biti “jedna od onih rijetkih prigoda u kojima će svi imati priliku izdići se iznad trenutne politike”. “Povijest je pokazala da kada se nacije udruže u zajedničkom cilju, uvijek ima mjesta za nadu“, rekla je u videu koji je snimljen u petak u dvorcu Windsor.
Jedna od najvećih zabrinutosti Ujedinjenih naroda je što su neke zemlje više usredotočene na amorfne dugoročne net-nula ciljeve umjesto da traže rezove u ovom desetljeću koji bi mogli spriječiti porast temperature koji bi premašio pariški cilj. Modi je također iznio kratkoročne ciljeve za trećeg najvećeg emitera ugljika na svijetu: povećanje cilja proizvodne nefosilne energije, zadovoljavanje polovice svojih energetskih potreba obnovljivim izvorima, smanjenje emisije ugljika za 1 milijardu tonu u usporedbi s prethodnim ciljevima i smanjenje ugljičnog intenziteta svog gospodarstva za 45% – sve do 2030. godine.
Iako 2070. zvuči daleko za indijsko obećanje, četiri vanjska stručnjaka iz think tankova i sveučilišta izjavila su da su novi kratkoročni i dugoročni ciljevi Indije značajni, iako ne veliki zbog razvojnog statusa te zemlje. Ulka Kelkar, koja vodi analizu klimatske politike Indije za World Resource Institute, rekla je da mnogo ovisi o detaljima, ali bi cilj do 2070. bio sličan onom od prije 20 godina kada su SAD i Europa usvojile net-nula ciljeve. Ipak, europski dužnosnici privatno su izrazili razočaranje kasnim ciljem Indije, ali su odbili javno komentirati.
Predsjednika Europske komisije Ursula von der Leyen ponovila je već najavljene napore da Europa postane “prvi neto-nula kontinent” u dugoročnom razdoblju i smanji emisije za 55% u ovom desetljeću. Potaknula je da druge bogate zemlje pomognu siromašnijim zemljama koliko i Europa te stave cijenu na emisije ugljika jer “priroda više ne može platiti tu cijenu”.
Predsjednik Bolivije Luis Arce rekao je da se govorima razvijene zemlje nastoje prikazati kao lideri klimatskih promjena “ali to je daleko od istine”. Rekao da je se bogate zemlje moraju suočiti sa svojom povijesnom odgovornošću za izazivanje problema zagrijavanja, a ne da ga rješavaju nametanjem pravila siromašnim zemljama. Pravo rješenje, rekao je da je “alternativa kapitalizmu“ i “nesputanom konzumerizmu”.
U Škotsku je stigao i hrvatski premijer Andrej Plenković. “Mlade generacije zaslužuju budućnost kakvu smo mi imali, klimatske promjene utječu na sve segmente našeg života. Sve to dovodi do destabilizacija diljem svijeta, migracija. Nitko se tu nije došao šetati, unplugged. Nije ovo tema koja je ovdje počela, stalno ćemo se s njome baviti, poruka političkih lidera je važna, više nego očito je da su mlade generacije, tisuću puta svjesnije ovoga, to je za njih politička tema broj jedan. Oni koji su najviše zabrinuti kako će svijet izgledati za 30 godina danas možda imaju 15, 18, 20 godina. Ovo je nešto što je tu pred nama. Mislim da ćemo mi svojim porukama koje šalje Vlada učiniti dodatni napor, ovo mora postati jedna od glavnih političkih tema, hrvatska je četvrta s najmanje emisija CO2 u EU, nismo mi problem”, rekao je premijer.
O mlađim generacijama razmišljao je i Boris Johnson kada je istaknuo da je više od 130 svjetskih čelnika na summitu imalo prosječnu dob iznad 60 godina, dok generacije koje su najviše oštećene klimatskim promjenama još nisu rođene. Izvan pregovora, aktivistica za klimu Greta Thunberg optužila je svjetske čelnike da se “pretvaraju da našu budućnost shvaćaju ozbiljno”. Rekla je da je dosta besmislenih razgovora jer da se promjene neće dogoditi kroz rasprave o njima.
Konferencija ima za cilj natjerati vlade da se obvežu na suzbijanje emisija ugljika dovoljno brzo da zadrže globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina. Svijet se već zagrijao za 1,1 stupanj Celzijusa. Trenutne projekcije temeljene na planiranom smanjenju emisija tijekom sljedećeg desetljeća predviđaju da će dostići 2,7°C do 2100. godine. Povećano zagrijavanje tijekom sljedećih desetljeća otopilo bi velik dio leda na planetu, podiglo globalnu razinu mora i uveliko povećalo vjerojatnost i intenzitet ekstremnih vremenskih prilika, kažu znanstvenici. Sa svakom desetinkom stupnja zatopljenja, opasnosti rastu sve brže, kažu.
Drugi ciljevi sastanka su da bogate nacije daju siromašnim nacijama 100 milijardi dolara godišnje kao pomoć za klimu i da postignu dogovor o trošenju polovice novca na prilagodbu pogoršanja klimatskih utjecaja. No, premijerka Barbadosa upozorila je da pregovori ne uspijevaju. “Ovo je nemoralno i nepravedno“, rekla je. “Jesmo li toliko zalijepljeni i okorjeli da više ne možemo cijeniti vapaje čovječanstva?”. Predsjednik Sejšela Wavel John Charles Ramkalawan rekao je da već jedva preživljavamo. “Sutra nije opcije jer sutra je već prekasno”, upozorio je. Guterresovi komentari imali su jednako turobnu notu. “Mi sami kopamo svoje grobove”, rekao je glavni tajnik UN-a. “Naš planet se mijenja pred našim očima – od oceanskih dubina do vrhova planina, od topljenja ledenjaka do nemilosrdnih ekstremnih vremenskih pojava”.
Govori se nastavljaju danas, a zatim će čelnici otići. Ideja je da će oni postaviti obrise za daljnje sporazume, a zatim da drugi vladini dužnosnici razrađuju detalje. To je sličan princip po kojem je povijesni Pariški sporazum o klimi bio uspješan, rekla je bivša tajnica UN-a za klimu Christiana Figueres za Associated Press. “Za šefove država to je zapravo puno bolja upotreba njihovog strateškog razmišljanja”, zaključila je.
