Rijeke, jezera i obalne vode u Europi, ali i ekosustavi koje podržavaju, ozbiljno su ugroženi, a zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen i pesticidi dva su glavna krivca. No, kako nedavno objavljeno izvješće Europske agencije za okoliš kaže, dio krivnje pripisuje se klimatskim promjenama, prekomjernoj potrošnji vode i uništavanju staništa. Ako se ne poduzmu mjere za očuvanje površinskih voda i ako se ne krene prema održivoj opskrbi pitkom vodom, Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnim izazovima. Već sada, 20 posto teritorija i 30 posto stanovništva Europe svake godine pati od stresa prouzročenog nestašicom vode.
Također, izvješće upozorava na bolje povećan rizik od poplava koje prijete ljudskim životima, ekosustavima i gospodarstvu.
Prema EU Okvirnoj direktivi o vodama, europske rijeke, jezera, prijelazne, obalne i podzemne vode trebale su postići “dobar kemijski status” do 2015. godine. Međutim, Europska agencija za okoliš izvještava da je od 2010. godine postignut mali napredak – do 2021. godine samo je 29 posto europskih površinskih voda postiglo zadovoljavjuću kvalitetu vode, što znači da nisu prekomjerno zagađene, a samo 37 posto ocijenjeno je kao visokokvalitetno.
Podzemne vode, koje osiguravaju dvije trećine pitke vode u Europi, nešto su u boljem stanju – 77 posto ih je zadovoljavajuće kvalitete, dok je 91 posto visoke kvalitete i opskrbljuje u 19 zemalja EU.
Jedno od rješenja je organski uzgoj voća i povrća
Poljoprivreda igra ključnu ulogu u narušavanju kvalitete površinskih i podzemnih vodnih resursa, i to prekomjernom potrošnjom vode te ispuštanjem viška hranjivih tvari i pesticida u tlo, koji zatim prodiru u vodne resurse. Smanjenje upotrebe vode i prelazak na održivije i organske poljoprivredne procese strategije su koje bi mogle donijeti značajna poboljšanja – no to bi također zahtijevalo promjene u navikama potrošača i prehrani.
Kako možemo spasiti europske vode?
Izvješće poziva države članice da do 2030. godine prepolove gubitak hranjivih tvari i korištenje pesticida. Također, preporučuje korištenje prirodnih rješenja kako bi se spriječile poplave, kao što je
uklanjanje brana i kanala te obnavljanje prirodnih staništa, poput močvara i tresetišta. Osim poboljšanja kvalitete vode, ovi ekosustavi mogu pohraniti ugljik i ublažiti utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta.
Kako klimatske promjene i dalje narušavaju vremenske obrasce i vrše pritisak na vodne resurse, izvješće upozorava da Europa hitno mora prilagoditi svoje prakse upravljanja vodama. Kao jedna od mjera, predlaže se povećanje cijene vode koje bi zasigurno potaknulo građane na odgovorniju potrošnju vode.
