Noina arka biljne raznolikosti, kako se često naziva Sjetski trezor sjemenja, u nedjelju je proslavila 15. obljetnicu uspostave. Sadrži gotovo 1,2 milijuna uzoraka sjemenja iz cijelog svijeta, uključujući pšenicu, ječam, rižu, grah te sjemenje voća, povrća te brojnog bilja. Postrojenje daje genetskim bankama mogućnost pristupa uzorcima u slučaju velikih katastrofa.

Riječ je o trezoru koji je smješten na udaljenom sjevernom norveškom arhipelagu Svalbard, a u kojem se pohranjuje sjemenje iz cijeloga svijeta na konstantnih minus 18 Celzijevih stupnjeva u pogonu. Sjemenje od svake biljke stavlja se u vakuumirane aluminijske vrećice, koje se potom skladište u kutijama u tri rashladne komore, u potpunosti zaštićene od vanjskog svijeta.

‘Pomogli su i mještani’ 

Na proslavi obljetnice, norveška državna tajnica poljoprivrede i prehrane, Wenche Westberg, poručila je da su građani obližnjeg grada Longyearbyena pomogli da operacija bude uspješna.

Tinejdžeri iz mjesta koji sada imaju 15 godina, koliko ima i trezor sjemenja, sudjelovat će u skladištenju novih uzoraka sjemenja u trezor u utorak.

“Za nas je Svalbard polica životnog osiguranja koju možda nikada nećemo koristiti. No, to je životno osiguranje za prehranu svijeta u 21. stoljeću”, rekao je Stefan Schmitz, izvršni direktor zaklade Global Crop Diversity sa sjedištem u Bonnu.

U danima oko obljetnice očekuje se dolazak nekoliko desetaka kutija s gotovo 20.000 novih uzoraka sjemenja iz 20 genetskih banaka diljem svijeta.

U Globalnu riznicu sjemena u Svalbardu u Norveškoj po prvi put su pohranjene i primke (uzorci sjemena s minimalno 500 zrna) iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027., priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.