Vjerovanje u teorije zavjera često se povezuje s društvenom polarizacijom i radikalizacijom. Sklonost prihvaćanju teorija zavjera povezana je s odbacivanjem znanstvenih dokaza (primjerice o klimatskim promjenama ili cjepivima), što može kulminirati neprijateljstvom prema javnim osobama i sudjelovanjem u nasilnim prosvjedima. Teorije zavjere ponekad su povezane i s geopolitičkim sukobima, primjerice dio Putinove retorike uoči ruske invazije 2022. godine bile su tvrdnje da je ukrajinska vlada „nacistički“ režim odgovoran za genocid.

Zašto teorije zavjera polariziraju i radikaliziraju ljude? U ovom predavanju, prof. van Prooijen sugerira da preko teorije zavjera, ljudi kroz demoniziranje drugih grupa, zadovoljavaju identitetske potrebe te se posljedično osjećaju bolje u pogledu vlastite grupe. Štoviše, teorije zavjera ljudima signaliziraju upozorenja da ih druge grupe pokušavaju povrijediti. Zajedno, ovi procesi povećavaju razdor među grupama i pridonose neprijateljstvu, a ponekad čak i nasilju.

Ako želite saznati više o psihološkoj pozadini zavjereničkog razmišljanja i širenju dezinformacija, u Institutu Pilar, 20. lipnja 2024. (četvrtak) u 18 sati, na Marulićevom trgu 19, prof. Prooijen održat će na ovu temu predavanje kojim će pokušati objasniti ovaj društveni fenomen današnjice.

Jan-Willem van Prooijen izvanredni je profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Vrije Amsterdam, a na Sveučilištu Maastricht počasni je profesor u području ekstremizma, radikalizacije i konspiracijskog mišljenja. Svjetski je poznati autor znanstvenih članaka i knjiga iz područja psihologije teorija zavjera (primjerice van Prooijen, J.-W. (2018). The psychology of conspiracy theories. Routledge). Prof. van Prooijen vanjski je suradnik četverogodišnjeg Pilarovog projekta DISINFO klima (2024 – 2027) koji financira EU programom NextGeneration.

Ovo javno predavanje je organizirano u okviru projekta DISINFO klima (Uloga dispozicija i izloženost informacijama u kontekstu klimatskih promjena) kojim istražujemo kako izloženost (dez)informacijama u kombinaciji s obilježjima pojedinca (osobinama ličnosti, kognitivnim stilovima i stavovima) djeluje na stavove i ponašanja u vezi s klimatskim promjenama. Osim znanstvenog doprinosa razumijevanju i smanjivanju efekata dezinformacija, projekt će rezultirati praktičnim implikacijama za donositelje javnih politika u kontekstu borbe protiv dezinformacija.

Zbog ograničenja dvorane, sve zainteresirane molimo da registriraju svoj dolazak klikom na poveznicu: https://forms.office.com/e/ZCVzRkHPUy

Svi zainteresirani koji ne mogu doći na Institut, predavanje će moći pratiti putem MS Teamsa na poveznici: https://msteams.link/Y3EJ