U cijelom se svijetu danas obilježava Dan pčela. Kao nikad prije, važno je osvijestiti koliko su nam za život važni ovi sićušni kukci bez kojih svijet ne bi izgledao isto, odnosno bolje rečeno, ne bi ga uopće niti bilo. Dvadeseti dan svibnja diljem svijeta slave se pčele kako bi se podigla svijest o njihovoj bitnoj ulozi u podršci ljudima i okolišu. Poznato je da su pčele jedne od najvrjednijih stvorenja na planeti i od velike koristi ljudima i prirodnom ekosustavu. Ovi oprašivači prenose zrnca peludi s jednog cvijeta na drugi i pomažu u proizvodnji plodova, orašastih plodova i sjemenki, značajno pridonoseći sigurnosti hrane i prehrani, a njihov gubitak bio bi poguban i za nas same. “Mislim da ljudi općenito uzimaju prirodu zdravo za gotovo i ne smatraju njezin gubitak neposrednom prijetnjom za naše zdravlje, društvo i ekonomiju. Divlji oprašivači su jako dobra ilustracija tih dobrobiti koje bismo mogli izgubiti ako nastavimo uništavati planet. I dok su klimatske promjene polako došle u fokus političara i javnosti, nestanak prirode i uništavanje ekosustava, što još i više dovodi u pitanje našu kvalitetu života i opstanak čovječanstva, kao da stalno prolazi ispod radara”, istaknula je lani u intervjuu za Green.hr Tanja Franotović iz Europske komisije koja stoji na čelu projekta Park oprašivača o kojemu smo također ranije pisali.

.
Kako nam je tada otkrila, očuvanje pčela i općenito oprašivača je nevjerojatno bitna i o tome treba svakodnevno podsjećati svijet. “Ako izgubimo pčele velika većina namirnica biljnog porijekla postat će vrlo skupa, neće imati veliku hranjivu vrijednosti ili će jednostavno nestati. To je prilično zabrinjavajuće ako znamo da moramo više konzumirati povrća i voća ako želimo ostvariti klimatske ciljeve. Iako se buduća predviđanja uvijek trebaju uzeti s dozom zadrške, znanost nam govori da se do 2050. možemo pozdraviti s jabukom, avokadom, bademima, različitim grahoricama, mangom, bundevom, trešnjom, šljivom, dinjom, mnogim začinskim biljkama itd. Ili će voće i povrće koje ovisi o oprašivačima postati jako skupo i loše kvalitete, ili će u potpunosti nestati. Neke stvari bez kojih ne možemo zamisliti dnevnu rutinu poput kave i čokolade postat će stvar luksuza dostupna samo rijetkima, ako uopće još bude dostupno. Osim sto ćemo započinjati dan s nekim novim ritualom, morat ćemo naći i nov način za izražavanje ljubavi jer ruža više neće biti”, istaknula je tada.

Ove godine Svjetski dan pčela obilježava se pod temom “Bee Engaged: Slavimo raznolikost pčela i pčelarskih sustava”. Svjetski dan pčela, koji organizira Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), ove godine obilježava virtualnim događajem. Veliki događaj dostupan je na nekoliko jezika uključujući španjolski, arapski, engleski, francuski, kineski i ruski. Kako se navodi na službenim stranicama, događaj se fokusira na isticanju važnosti pčela i održivih pčelarskih sustava. Također, skreće se pozornost na različite prijetnje i izazove s kojima se ti oprašivači susreću, usredotočujući se na njihov doprinos sredstvima za život i sustavima lanca prehrane.

Ono što je svakako zanimljivo, Svjetski dan pčela obilježava se na obljetnicu rođenja slovenskog pčelara Antona Janše, koji je bio začetnik modernog pčelarstva. Rođen 20. svibnja 1734., bio je iz obitelji čija tradicija pčelarstva seže duboko u prošlost, a bio je i prvi pčelarski učitelj na bečkom carskom dvoru. Janša se 1766. upisao u prvu pčelarsku školu u Europi. Kasnije je radio puno radno vrijeme i kao pčelar. Godine 1771. objavio je knjigu pod naslovom Rasprava o pčelarstvu. Desetljećima kasnije, 2016. Slovenija je predložila da se Svjetski dan pčela obilježava 20. svibnja svake godine. Sljedeće godine, prijedlog za taj dan dostavljen je na 40. sjednici FAO konferencije. Konačno je 20. svibnja 2018. obilježen prvi Svjetski dan pčela. Dan također naglašava prijetnje s kojima se pčele suočavaju i kako bilo kakva prijetnja postojanju tih stvorenja može negativno utjecati na proizvodnju hrane, prehranu, pa čak i na cijele ekosustave.