Tako krhak, a tako potreban da bismo održali vitalnost života na zemlji. Štiti zemlju od opasnih zraka sunca, dok u istom trenu održava život na planeti. Smanjenjem ispuštanja tvari koje uništavaju ozonski omotač uspjeli smo očuvati zemlju za buduće generacija, ali smo i osvijestili klimatske promjene. Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, uspjelo se raditi na smanjenju ispuštanja štetnog ultraljubičastog zračenja.

Ove godine se obilježava 35 godina od konvencije u Beču na kojoj se diskutiralo o važnosti zaštite ozonskog omotača, što je pokazatelj koliko dugo zapravo postoji ideja o zaštiti ozonskog omotača. Život na Zemlji ne bi bio moguć bez Sunčeve svjetlosti, no isto tako bi život na zemlji bio nemoguć bez ozonskog omotača koji štiti od štetnog Sunčeva djelovanja. Ozon je stratosferski zaštitni sloj Zemlje zbog kojeg imamo život na Zemlji kakav poznajemo. Kada su 1970s istraživači otkrili da je čovječanstvo uspjelo stvoriti rupe na našem omotaču, odmah su alarmirali javnost. Rupe u ozonu koje su izazvali aerosoli poput klima uređaja i hladnjaka postali su i opasnost za zdravlje ljudi, posebno jer izazivaju kožne bolesti, oštećuju biljke i ekosisteme.

Crveni alarm je dobro prihvaćen u svijetu, te su 1985. prihvaćene točke konvencije u Beču, za zaštitu ozonskog omotača. Djelovalo se i na razini svijeta, kada je potvrđena Konvencija iz Montreala, na kojoj je odlučeno o smanjenju 99 % sastojaka koji štete ozonski omotač. Prošle godine je izglasan i Amandman u Kigaliju, a na kojem se izglaglasala potreba za globalnim smanjenjem hidroflorougljika. Danas slavimo postignuće u borbi protiv oštećenje ozonskog omotača. Kolektivne odluke i akcije vođene znanošću su jedine koje mogu smanjiti globalnu krizu. U godini koju je obilježila pandemija, borba za zaštitu okoliša je postala važnija nego ikad. “Ozon za život” nas podsjeća na to koliko je važno održati ozon na životu, te koliko moramo štiti ozonski omotač.