Obiteljski ručak počinje sa zemlje. Gotovo sve što se nađe na tanjuru, dolazi s tla. Bogatstvo koje nerijetko shvaćamo olako. Tretiramo ga pesticidima i otrovnim kemikalija, čime se gube hranjive tvari. Na taj način, ugrožavamo i vlastitu prehranu. Taj je problem, prema Ujedinjenim narodima, jedan od najvažnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta.
U šaci zemlje može biti više organizama nego li ljudi diljem svijeta. Ove je godine ta brojka narasla na više od osam milijardi stanovnika! U šaci zemlje može biti, dakle, više od osam milijardi organizama.
U Hrvatskoj situacija nije ništa bolja u odnosu na druge zemlje. Prethodne analize stručnjaka pokazale su da je poljoprivredno tlo u Hrvatskoj degradirano, a samim time potrebna je direktiva kojom bi se zaštitilo. Ipak, u nešto boljoj poziciji je područje Osječko-baranjske županije, smatraju hrvatski agronomi. U posljednjih 15-tak godina, na tom se području proširio sustavni monitoring plodnosti poljoprivrednog tla.
U Osijeku prate i bioraznolikost tla i to u posljednjih dvadeset godina. Koriste višestanične obliće kao prirodne pokazatelje kvalitete tla. Podatci pokazuju da je tijekom 90-tih godina u 100 grama tla bilo oko 3.000 nematoda. Međutim, brojka je 1998. pala na između 1.000 i 2.000 nematoda, a uzorcima iz 2004. i 2005. godine, pronašli su tek 500-tinjak nematoda.
Ključnu ulogu u praksi igraju zalihe organskog ugljika. Kapacitet skladištenja ugljika u tlu je tri puta veći od količine koja se nalazi u atmosferi te pet puta veći od količina u sveukupnoj vegetaciji. konkretnije, nakon oceana, tlo je najveći rezervoar ugljika.
Kod nas, kao i kod većine zemalja, najveći problem erozija tla, odnosno manjak hranjivih tvari.
Kako bi se tlo bilo plodno, može proći i više od tisuću godina! Paralelno, gornji sloj u cijelom svijetu neprestano se smanjuje, pa se postavlja pitanje hoćemo li imati dovoljno plodnog tla za uzgoj hrane koju ćemo staviti u obiteljski ručak.
Stručnjaci su otkrili kako se čak 90% konvencionalno obrađenog tla stanjuje ili prorjeđuje, dok 16% ima produktivni životni vijek kraći od 100 godina. Uz vodu, tlo je jedno od glavnih čimbenika nužnih za održavanje kako bi ljudska vrsta opstala. Pa ipak, i ono je žrtva globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.
