Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) zamjena su za fosilna goriva i doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom te smanjenju ovisnosti o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.

Posljedice klimatskih promjene sve su vidljivije u Europi. Ljeta postaju toplija, a češće su ekstremne vremenske pojave poput suša i poplava. Stoga brojni europski gradovi traže ekološki prihvatljivija rješenja za opskrbu energijom, a važnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti igra prelazak sustava grijanja na obnovljive izvore. Potreba za postupnim ukidanjem fosilnih goriva i smanjenjem ovisnosti o plinu i nafti postala je još izraženija zbog rata u Ukrajini.

Zakonodavstvo EU-a kojim se promiču obnovljivi izvori energije znatno se razvilo u posljednjih 15 godina. Čelnici EU-a su postavili cilj da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2030. godine bude 32 %. S obzirom na nove klimatske ambicije EU-a, predložena revizija cilja kako bi udio do 2030. ipak iznosio 40 %. Trenutačno se raspravlja o budućem okviru politike za razdoblje nakon 2030. godine.

Kako bi se ublažile negativne posljedice klimatskih promjena, potrebne su ambiciozne, hitne akcije smanjenja emisija stakleničkih plinova. Osim toga, trenutno se nalazimo usred energetske krize, velikog povećanja cijene energenata te namjere za žurnim smanjenjem uvoza fosilnih goriva. Obnovljivi izvori energije jedino su rješenje.

Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. U razdoblju do 2030. planirano je povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4%, dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi  65%.

Izvor: fzoeu.hr