Prošle godine iz Glasgowa stizale su jasne poruke. Politički lideri okupljeni na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi složili su se sa snažnim odbacivanjem fosilnih goriva. SAD je tada istaknuo – pogreška je krenuti s velikim novim projektima koji uključuju naftu, plin i ugljen.

Svijet je tada, barem na kratko, gledao prema budućnosti čišće energije, sigurnije i zdravije za planet. No, to nije dugo potrajalo. Samo godinu dana kasnije svjedočimo značajnom oporavku industrije fosilnih goriva. Kako navodi Washington Post, riječ je o više od 80 novih projekata koji se tiču elektrana na ugljen pa sve do ogromnih terminala za izvoz plina.

Korak unatrag dogodio se prvenstveno zbog ruske invazije na Ukrajinu. Države diljem svijeta u potrazi su za alternativama ruskom prirodnom plinu. To bi moglo rezultirati povećanom uporabom ugljika, odnosno više fosilne energije nego što je potrebno da se nadomjeste zalihe iz Rusije, navodi WP. Upravo ta tema bit će glavna točka na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji, COP27, u Egiptu.

Čak i ako se nova infrastruktura izradi i koristi do kraja svog životnog vijeka, nema šanse da se ispune ciljevi Pariškog sporazuma, rekao je Niklas Hohne, osnivač think tanka NewClimate Institute i stručnjak za emisije na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj. Aludirao je pritom na nastojanje političkih lidera da se ograniči zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa kako bi se spriječile katastrofalne posljedice klimatskih promjena.

“Plan nije bio graditi nikakvu novu infrastrukturu, jer sve novo što izgradite mora biti u uporabi 20 ili 30 godina kako bi se isplatilo, a to je puno dalje od točke nakon koje želimo biti bez fosilnih goriva”, rekao je Hohne. No, svi su ti projekti ponovno na stolu, dodao je. To ne vrijedi samo za Europu, gdje postoji sedam novih projekata koji uključuju korištenje prirodnog plina i još 33 projekta u različitim fazama planiranja, prema neprofitnoj organizaciji Global Energy Monitor.

Predviđa se da će globalna ulaganja u novu infrastrukturu prirodnog plina porasti na 42 milijarde dolara 2024. godine, prema tvrtki za istraživanje tržišta Rystad Energy, što je skok od 50 posto više nego ove godine, prenosi WP.

Rezultat je da će se svjetska opskrba ukapljenim prirodnim plinom gotovo udvostručiti do 2030. godine. Riječ je o količini za koju klimatski aktivisti upozoravaju da daleko nadmašuje potrebe da bi se zamijenio ruski plin.

U međuvremenu, analitičari za energetsku tranziciju pomno prate skok u potrošnji ugljena u Europi. On bi trebao biti alternativa dok ne budu dostupne bolje zamjene za ruski plin. No, ugljen bi mogao tako postati značajan klimatski problem ukoliko postrojenja ostanu otvorena kroz dulji vremenski period.  Samo u Njemačkoj ponovno se otvara ili se odgađanja zatvaranje za 21 postrojenje.