Ljudi svake sekunde troše 221 tonu ugljena, 1066 barela nafte i 93.000 kubičnih metara prirodnog plina. Ti su materijali bili pobjedonosni za industrijsku revoluciju koja je započela u Britaniji u 18. stoljeću i koristila je “nove energetske” izvore poput ugljena i nafte. Međutim, na početku 21. stoljeća vrijeme je da se ponovno procijeni pojam “nove energije”.
Prije ili kasnije čovječanstvo se mora suočiti s činjenicom da je jedino dugoročno održivo energetsko rješenje solarna energija. To se jednostavno potvrđuje ogromnom količinom energetskog potencijala koji Sunce može pružiti u odnosu na bilo koji drugi obnovljivi izvor poput vjetra, nuklearne energije, biomase ili geotermalne energije. Stavimo li to u perspektivu teoretski potencijal solarne energije iznosi 89 teravata (TW), što predstavlja više energije koja pogađa Zemljinu površinu u 90 minuta od svjetske potrošnje energije za cijelu 2001. godinu (430 EJ) iz svih ostalih resursa zajedno.

Solarna mreža izvan mreže trebala bi biti energetska budućnost primjerice jedne Afrike, a zasigurno i jedne Hrvatske. Izvan mreže jednostavno znači sustav u kojem se ljudi ne oslanjaju na podršku udaljene infrastrukture, poput povezivanja s centraliziranim dalekovodom, već umjesto toga koriste samostalno neovisno napajanje. Takvi su sustavi savršeni za ljude koji žive u ruralnim područjima. Pristup energiji trebao bi biti osnovno ljudsko pravo za 620 milijuna ljudi širom Afrike koji su lišeni toga, a u Hrvatskoj ih brojimo više od 5000 ljudi. Da bi se to postiglo, treba potražiti buduća rješenja za napajanje izvan mreže.

Recimo, fotosinteza je prirodno rješenje za održavanje života i njezino cjelovito razumijevanje dodiruje mnoge discipline. Može li znanost iz toga naučiti pružiti održivo energetsko rješenje? Da, kroz proces koji se naziva umjetna fotosinteza. Fotonaponski paneli velikih razmjera krase krajolik na solarnim farmama. Možemo li zamisliti prozirne solarne panele s izgledom stakla koje se mogu koristiti u gradovima? Odgovor je da! Takvi prozirni solarni paneli mogu doslovno generirati električnu energiju iz prozora u uredima i domovima, iz krovnog prozora automobila ili čak iz pametnih telefona.
Umjetna fotosinteza postupak je koji oponaša dijelove prirodne fotosinteze kako bi odgovarao našim potrebama, poput stvaranja vodika. A budući da se vodik smatra gorivom budućnosti, veliko je istraživanje usmjereno na hvatanje i pretvaranje sunčeve svjetlosti u energiju skladištenjem vodika.

Recite “da” Suncu

Energija je najvažniji resurs za čovječanstvo, a sunčeva energija krajnji je izvor energije. Sunce kao izvor sunčeve energije ima niz prednosti: ima ga u izobilju, neiscrpno je i ne diskriminira jer pruža jednak pristup svim korisnicima.
Zemlja trenutno troši energiju po stopi od oko 17,7 bilijuna vata (17 teravata, TW), što bi doseglo 30 TW do 2050. godine pod pretpostavkom slične stope rasta stanovništva. Sunčeva energija koja zrači površinu Zemlje gotovo je četiri puta veća od stope koju naša civilizacija može potrošiti. To je očito više nego dovoljno ako se pravilno iskoristi.
Rješenje bi stoga trebalo biti jasno: usredotočite se na sunce, ništa drugo ne dobiva potrebne brojke. Sunce i vjetar već se odavno smatraju  održivom opcijom za budućnost, posebice budućnost Afrike. Izazov je u tome što sunčeva energija postaje korisna tek kad se pretvori u korisne oblike energije poput topline, električne energije i goriva.