Od kada je Europska komisija početkom siječnja dala zeleno svjetlo za stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca, nastala je lavina reakcija. Iz udruge Prijatelji životinja smatraju to apsurdnom i lošom idejom. Navode da se tako samo jedno zlo zamjenjuje drugim, umjesto da se promoviraju dostupne alternative u obliku biljnog mesa na bazi graška, boba, soje ili drugih mahunarki i žitarica.

“Palačinke od ličinki nikome ne bi trebale biti privlačne. Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koja je već sada dostupna i razvija se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine”, navode iz Prijatelja životinja.

Ističu pritom da se slažu da je nužno drastično smanjenje mesa, mlijeka i jaja zbog klimatskih promjena, ali da za to treba naći bolju alternativu.
Uvjeravaju da iako su najmanje proučavane životinje, znanstvenici se slažu da kukci također osjećaju bol i nelagodu, samo na drukčiji način nego što ih osjećaju ljudi, krave, svinje, pilići, ribe i druge životinje. Profesor Chittka, koji je vodio Istraživanje Sveučilišta Queen Mary iz Londona, utvrdio je da bumbari osjećaju nelagodu na isti način kao i druge životinje za koje se zna da mogu iskusiti bol i patnju.

‘Mogu izazvati alergijske reakcije’ 

“Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali”, navode.

Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.endtheslaughterage.eu/hr potpišu za inicijativu kojoj je cilj isključivanje uzgoja životinja iz subvencija, a uključivanje etičkih i ekoloških alternativa kao što su biljni proteini i kultivirano meso

“Za nas, okoliš i životinje pametnije je dobivati alternative mesu izravno od biljnih namirnica nego njima hraniti insekte i druge životinje pa ih onda jesti. Što smo bliže prirodnim oblicima hrane, biljkama, manji su ekološki gubitci, a time i nesigurnost za ljudsko zdravlje”, objasnili su.