Boravak u prirodi pregršt je blagodati za naše zdravlje. Između ostalog ono se odnosi i na mentalno zdravlje, zbog kojeg psiholozi i i psihijatri nerijetko savjetuju svojim pacijentima redovite šetnje prirodom koje mogu poboljšati unutarnje stanje svakog pojedinca. Već je mnogo projekata usmjereno za povezivanje čovjeka i prirode, a posljednji u nizu je i onaj u Grazu gdje će građani ovog austrijskog grada moći dobiti besplatne psihoanalize u parku.
Okruženje koje pospješuje terapiju
Od 10. lipnja u Grazu će svatko moći sudjelovati na terapiji u tamošnjem parku gdje će stručno osoblje s pacijentima napraviti besplatne konzultacije i psihoanalizu, a okruženje uz zelenilo, cvrkut ptica i svjež zrak trebalo bi pospješiti seansu.
Ovo je dio lokalne inicijative pod nazivom ‘Psychoanalyse im Park’ koja ima za cilj pružiti građanima konzultacije te demistificirati i destigmatizirati odlazak na terapiju.
Ljudi mogu samo doći do terapeuta i odmah tamo u parku započeti svoju terapiju dok se upoznaju s psihoanalitičkim i psihoterapijskim pristupima. Osim toga, stručnjak na licu mjesta uputit će pacijente da potraže dodatnu pomoć ako je potrebna, upoznajući ih s nizom dostupnih opcija.
Eko anksioznost kao noviji termin u psihologiji
Terapije u parku Augarten će se održavati svaka dva tjedna, subotom od 11 do 13 sati, sve do 19. kolovoza. Organizatori napominju kako se ne radi o terapijama za teže psihijatrijske slučajeve kojima je potrebna hospitalizacija.
Podsjetimo, sve je više pojedinaca u društvu kojima je potrebna psihološka pomoć. Osim zbog užurbanog načina života, sve većih obaveza pa kasnije i posljedica pandemije pa sve do potresa u Hrvatskoj, posljednjih nekoliko godina itekako osjećamo i posljedice klimatskih promjena koje su već uzele svoj danak.
Primjerice, o stresu, strahu i crnim mislima uzrokovanim upravo klimatskim promjenama ne priča se u tolikoj mjeri. “Niz osjećaja, stanja i misli mogu biti povezani s ekološkom anksioznošću, npr. ljutnja ili frustracija, posebno prema ljudima koji ne priznaju klimatske promjene ili starijim generacijama; fatalističko razmišljanje; egzistencijalni strah; krivnja ili sram povezani s vlastitim utjecajem; tjeskoba, panika i tuga zbog gubitka prirodnog okoliša; opsesivne misli o klimi i sl.”, rekla nam je u nedavnom intervjuu doc.dr.sc. Marina Štambuk, docentica na Agronomskom fakultetu i članica Zagrebačkog psihološkog društva.
“Za početak, važno je dobro se informirati na pouzdanim izvorima i izbjegavati ekstremne sadržaje na društvenim mrežama, unijeti u svakodnevnicu održive opcije života, tražiti podršku bliskih osoba i razvijati povjerenje u našu psihološku otpornost, načine suočavanja s problemima i optimizam”, dodala je.
