Iako se čini kako su zeleni krovovi novijeg datuma, odnosno da je ovaj trend krenuo osvještavanjem o klimatskim promjenama i postavljanjem strategija zelene tranzicije, to baš i nije tako. Neki gradovi u Europi već desetljećima potiču postavljanje zelenih krovova, a Basel u Švicarskoj jedan je od njih.
No izgleda da Švicarci nisu pretenciozni jer njihovi zeleni krovovi nisu ono što možda zamišljamo. Iako očekujemo krovove s raznim kulturama drveća i biljaka, koji zahtijevaju brigu i održavanje, u Baselu svatko ozelenjava prema svojim potrebama i mogućnostima.
Neki krovovi obiluju raznim kulturama, dok ćete na većini privatnih kuća vidjeti samo travu kako slobodno raste, ili poneki grmić. No to ne umanjuje njihovu energetsku učinkovitost. Neki će možda izgledati zapušteno, kao zgrada u zračnoj luci ili kućica u baselskom zoološkom vrtu.
Na ovaj način došli su i do odlične statistike, čak 46 posto krovova je zeleno, a na ovaj način građani Basela reguliraju temperaturu, štede energiju i čuvaju bioraznolikost.
Nadalje, u brojkama, svaki je stanovnik zasadio, ili pustio da raste, 5,71 četvornih metara zelenila na svome krovu. I nisu na tome krenuli raditi jučer. Švicarska je krenula poticati svoje građane na postavljanje zelenih krovova još 1980-ih, a u Baselu su stanovnici biljke počeli uzgajati na krovovima 1996. godine. Tada je osnovan Energy Saving Fund, u koji se uplaćivalo pet posto od iznosa računa za energiju svih potrošača u području, a onda su se iz tog fonda subvencionirale izgradnje zelenih krovova.