Zemlje u jugoistočnoj Europi ovo su ljeto bile pod udarom nekoliko toplinskih valova, suša i nestašica vode pogodila je Grčku i južnu Italiju, a još se saniraju štete velikog požara koji je poharao okolicu Atene. Kako podaci govore, za sezonski prosjek, temperature zraka bile blizu ili ispod prosjeka na sjeverozapadu Europe, dok su područja jugoistočne Europe i sjeverne Fenoskandije zabilježila najtoplije ljeto otkad je mjerenja. Jugoistočna Europa doživjela je do 60% više „toplih“ dana od prosjeka.
Visoka razina stresa za čovjeka
Toplinski stres je pokazatelj kako različita termalna okruženja utječu na ljudsko tijelo, a prati se putem Univerzalnog termalnog klimatskog indeksa. U jugoistočnoj Europi, lokalno stanovništvo doživjelo je „jak toplinski stres“ tijekom 66 dana u ljeto 2024. godine. Ovo je najveći zabilježeni broj dana s „jakim toplinskim stresom“ za jugoistočnu Europu, uzimajući u obzir da je prosječan broj dana s jakim toplinskim stresom tijekom ljeta oko 29.
Prema riječima Samanthe Burgess, zamjenice direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S): “Europa je 2024. godine doživjela svoje najtoplije ljeto zabilježeno. Ekstremne temperature u regijama poput jugoistočne Europe utječu na dobrobit Europljana, stanovnici ovih regija doživljavaju više toplinskog stresa nego ikad prije.”
Rekordne temperature površine mora (SST) zabilježene su u Sredozemnom moru. Prosječne SST preko cijelog bazena dosegle su svoje najviše dnevne vrijednosti ikada, s vrhuncem od 28,45°C 13. kolovoza, prema podacima iz ERA5.
U pogledu oborina, Europa je doživjela snažan kontrast među regijama. Dok je većina kontinenta imala ispodprosječan broj kišnih dana, osobito jugoistok, druge regije, uključujući sjeverni UK, Fenoskandiju i baltičke zemlje, zabilježile su do 20 više kišnih dana od prosjeka. Osim toga, 35% europskih rijeka bilo je značajno ili iznimno nisko, osobito na jugoistoku, dok je veći dio središnje Europe imao iznimno visoke prosječne protoke rijeka za ovo doba godine.
