pexels-nadezhda-moryak-8685345

Stručnjaci strahuju da bi onečišćenje plastikom moglo učiniti veći dio čovječanstva neplodnim

GREEN_300_listici_sredina

Ozbiljna prijetnja

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Od početka 2020-ih, čovječanstvo se suočava s globalnom klimatskom katastrofom, a počinju se postavljati i pitanja o našem opstanku kao vrste.

Pandemija COVID-19 već je odnijela milijune života i još nije završila svoje divljanje. Ruska invazija na Ukrajinu podigla je avet nuklearnog holokausta, za koji su mnogi pretpostavljali da je završio s krajem Hladnog rata. I dok se ovi problemi pogoršavaju, klimatske promjene nastavljaju tiho puzati u pozadini, pregrijavajući planet za buduće generacije. No što ako se, povrh svega toga, sprema još jedna distopijska kriza – ona u kojoj se ljudi više ne mogu razmnožavati bez umjetne pomoći jer smo ispunili okoliš kemikalijama koje su promijenile naša tijela?

Znanstvenici vjeruju da je to ne samo moguće, već će se vjerojatno dogoditi u našim životima. Razumijevanje zašto uključuje tri statistike: prvo, da se muškarac koji ima manje od 15 milijuna spermija po mililitru smatra neplodnim; drugo, da je 1970-ih broj spermija u zapadnim zemljama (gdje postoje dostupni podaci) pokazivao u prosjeku 99 milijuna spermija po mililitru; i treće, da je taj broj pao na 47 milijuna spermija po mililitru do 2011.

Vjeruje se da su glavni krivci kemikalije unutar svakodnevne plastike poznate kao endokrini disruptori. Doslovno neizbježne, ove kemikalije mogu se naći u posuđu, limenkama i posudama za hranu iz kojih jedemo, u bocama s vodom i drugim plastičnim posudama iz kojih pijemo. Oni su gotovo u cijeloj našoj najčešće korištenoj kućnoj elektronici, našem namještaju… Budući da su endokrini disruptori u pesticidima, ušli su i u hranu koju jedemo zahvaljujući poljoprivrednoj industriji. Mikroplastika je u cijelosti prekrila planet. Životinje slučajno jedu mikroplastiku cijelo vrijeme, a biljke je redovito upijaju kroz svoje korijenje.

Da bismo obuzdali prijetnju, društvo mora definirati problem, a zatim zatvoriti slavinu za otrovne kemikalije. Međutim, čak i ako se to dogodi, posvuda ima toliko plastike da čovječanstvo jednostavno ne može izbjeći barem neke od posljedica ove stalne izloženosti. Nije iznenađujuće da industrija i drugi koji se oslanjaju na te kemikalije osporavaju da su endokrini disruptori odgovorni za pad broja spermija. Da budemo jasni, postoje i drugi čimbenici koji bez sumnje doprinose problemima plodnosti i muškaraca i žena: pretilost, pušenje, opijanje, stres. Ipak, znanost o endokrinim disruptorima je jasna. Zajednice s niskim prihodima ne mogu si priuštiti da “kupe svoj izlaz” iz problema kupnjom organske, neprerađene hrane, sigurnije kozmetike i slično. Ali scenarij masovne neplodnosti prijetnja je svima, ne samo onima u nepovoljnom položaju.

PHOTOS BY: Unsplash; Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.