Dok Njemačka financira nabavu dronova za spašavanje lanadi i drugih divljih životinja, kod nas se praktički i ne govori o tome koliko životinja svakoga proljeća strada prilikom košnje. Kako navodi Agroklub, njemačko Ministarstvo poljoprivrede financirat će dva milijuna eura za kupnju dronova kojima će pregledavati područja prije košnje. Riječ je o metodi koja se smatra najboljom opcijom spašavanja divljih životinja. Pri tome, pri kupnji drona pokrivaju 60 posto troškova investicije, maksimalno 4.000 eura po uređaju.

Paralelno, kao što je ranije rečeno, kod nas malo tko pazi na zečeve, lanad, ali i ptice koje se često gnijezde u poljima. Budući da životinje ne zna ili ne mogu pobjeći, ostaju na milost i nemilost oštrih noževa kosilice.

Osim ozljeda, životinje doživljavaju i stres koji posljedično utječe na plodnost, genetiku, a može uzrokovati i smrt, kazao je za Agroklub Tomislav Dumić, viši predavač na Veleučilištu u Karlovcu.

‘Malo je onih koji razmišljaju o zaštiti’

Istaknuo je pritom da je najvažnije da sami poljoprivrednici imaju osjećaj da moraju zaštiti divljač.

“Ako ga imaju pa uz to i dobru volju, nikakav zakonski propis im nije potreban. Nažalost, malo je njih koji tijekom košnje razmišljaju o njihovoj zaštiti. Radni strojevi ne koriste i nemaju ugrađene plašilice pa tek poneka divljač uspijeva otići s livade”, rekao je Dumić dodajući da je stvarne štete na milijunima hektara nemoguće je procijeniti.

Dumić je objasnio kako se u njemačkom se zakonodavstvu i sudskoj praksi nepoduzimanje mjera za zaštitu divljači prilikom košnje strogo kažnjava. Primjerice, zabilježen je slučaj nesmotrenog poljoprivrednika koji je košnjom usmrtio pet lanadi te je za to kažnjen s približno 1.800 eura, ne računajući sudske troškove, a kazne bi sada trebale biti još strože

Greška tog počinitelja ponajprije je bila u tome što nije lovozakupnika obavijestio o datumu košnje. Dakle, i kod nas je nužna uska suradnja poljodjelaca i lovaca, ne samo u primjeni uređaja za plašenje na kosilicama nego i u obavještavanju o namjeri i danu košnje.

Tako bi lovci mogli pravodobno djelovati, ponajprije obilaskom kosidbene površine neposredno prije košnje te pokušajem otkrivanja divljači i legla koja se na njoj nalaze. U tome posebno mogu pomoći izvježbani psi ptičari.

Kako pomoći životinjama?

Način na koji se divljač može zaštiti je prije svega postavljanje ograda, vizualnih naprava (plašila od vreća, lutaka i sl.), akustičnih naprava (zvončići ili limenke) te pretraživanje područja sa školovanim psom. Učinkovita je i upotreba mehaničkih plašilica od lanaca na strojevima.

Preporučuje se i adekvatan način košnje i odgoda košnje, upotreba infracrvenih detektora koji reagiraju na toplinu životinje i automatski zaustavljaju rad kosilice te upotreba bespilotne letjelice s toplinskom kamerom za pretragu područja.

Osim toga, kosidbu treba odgoditi, ako je to ikako moguće, za kraj lipnja ili početak srpnja, kada se većina mladih fazana, jarebica i kosaca izlegla te je tako sposobna za bijeg.

“Problem stradavanja divljači može se riješiti jedino suradnjom lovaca i poljoprivrednika, jer je izuzetno važno poznavanje lovišta te biologije i navika divljači koja obitava na tom području”, istaknuo je Dumić.