Često gledamo u naše terarije i sjetimo se filma “Draga, smanjio sam djecu” i pomislimo kako bi bilo super zaputiti se u šetnju okolišem kojeg smo sami izradili. Ima nešto prekrasno i smirujuće u tom magičnom biljnom svijetu kojeg stvaramo unutar staklene posude. Ako nešto možemo nazvati ogromnim biljnim trendom onda su to biljni terariji. Bili oni u malim staklenkama ili u velikim staklenim kockama/kuglama, jednako ih volimo.
Ali što je uopće terarij?
Vrlo jednostavno – prozirna posuda namijenjena rastu biljaka. Kada u terarij dodate kukce, žabice, guštere, zmije ili bilo koje druge životinje, on postaje vivarij. Ako u njega dodate neki water feature poput jezerca, slapa ili potočića, on postaje paludarij. Postoje još i akvarij, riparij, formikarij i insektarij, ali to je tema za neki drugi tekst.
Zašto smo toliko ludi za terarijima i jesu li svi terariji samoodrživi?
Ono što nas sve često privlači terarijima je lakoća održavanja, pogotovo kad se radi o mini terarijima u staklenci koje se često naziva samoodrživima. Međutim, nisu svi terariji samoodrživi, ali na razne načine mogu to postati.
Samoodrživi terariji u staklenci spadaju u mini terarije, a u njih se sadi ograničen broj biljaka i biljnih vrsta. On često nema ventilaciju, ne smije biti izložen direktnoj sunčevoj svjetlosti i ne treba ga često prskati. Zbog tog razloga u njih se sade jednostavnije biljne vrste koje mogu uspijevati bez puno svjetlosti, a otklapanje i prskanje vrši se po potrebi.
Međutim, veliki terariji s puno različitih biljnih vrsta zahtijevaju nešto drukčiju njegu poput prskanja na dnevnoj bazi (ili instalacije sustava prskanja/vodene maglice), umjetne rasvjete za uzgoj biljaka ili ventilatora koji će pokretati zrak i držati staklo čistim. Korištenje takve tehnologije učinit će terarije gotovo samoodrživima, ali orezivanje biljaka i nadopunjavanje vode i dalje se vrše ručno.
Postoje i gotovi automatizirani sustavi poput našeg biOrb terarija koji uzgojnu rasvjetu, ventilatore i sustav vodene maglice pali u ciklusima, odnosno po potrebi.
Kako funkcionira samoodrživi terarij? Je li terarij mučenje biljaka?
Nakon što je zaliven/poprskan i zatvoren, terarij postaje mali ekosustav. Višak vode zadržava se u drenažnom sloju zbog čega je korijen siguran od truljenja. Procesom kondenzacije voda kruži u staklenci, a biljke kisik i hranu/energiju proizvode procesom fotosinteze.
Terarij nije mučenje biljaka jer su uvjeti unutar terarija idealni za razliku od sobnih uvjeta – tropske biljke bolje će uspijevati u uvjetima 90-100% zračne vlage nego na skromnih 30-50% u većini sobnih uvjeta. Biljka koje preraste terarij može se orezati ili ukloniti iz terarija.
Koje biljke koristiti u terariju?
Početnicima uvijek savjetujemo biljni terarij u staklenci zbog lakoće održavanja, a kada se savlada takva tehnika uzgoja biljaka može se prijeći i na velike ekosustave.
Biljke koje su idealne za korištenje u terarijima su:
Fittonia albivenis – tzv. “nerve plant”, grmolika biljka koja dolazi u bezbroj različitih kombinacija boja, uspješno raste u uvjetima s manje prirodne svjetlosti
Crypthantus bivittatus – tzv. “earth star”, je epifitna biljka što znači da je možete posaditi u supstrat ili omotati mahovinom i zakačiti na dekorativnu granu unutar terarija.
Paprati – mnoge paprati uspješno rastu bez direktne sunčeve svjetlosti, u uvjetima visoke vlage što ih čini idealnima za terarije. Vrlo lako se mogu održavati u obliku malog grma.
Ficus pumila – tzv. “creeping fig”, puzajuća vrsta fikusa ozelenit će ravne i uspravne površine, a vrlo lako se održava na željenoj duljini orezivanjem
Peperomia ‘Silver Ripple’ – iako razne peperomije mogu uspijevati u terarijima, metalik srebrna boja ove biljke izgleda stvarno impresivno uz zelenu mahovinu i dekorativno kamenje.
Što je zajedničko ovim biljkama? Dobro rastu bez puno sunčeve svjetlosti što je nužno budući da se terarij ne smije izlagati direktnoj svjetlosti, a njihova veličina može se održavati orezivanjem bez da se gubi forma biljke.
Kako pomoći mom terariju da raste još bolje?
Učinite svoj terarij bioaktivnim tako što ćete u njega dodati skokune (springtails) ili izopode (poznatije pod nazivom bube loptice), člankonošce koji će glumiti odred za čistoću vašem malom ekosustavu. Skokuni i izopodi poznati su kao čistači organskog otpada što znači da će pojesti eventualne trule listove ili umiruće dijelove biljaka ili mahovine te plijesan koja može nastati na drvenoj dekoraciji.
Jedna zanimljiva činjenica je da u Hrvatskoj postoji nekoliko autohtonih vrsta izopoda poput Armadillidium klugii ‘Dubrovnik’ i Armadillidium perracae “Krk” – ako ih sretnete u svojim kućama ili stanovima – bez straha, potpuno su bezopasni! Ove male kopnene rakove pažljivo iznesite u prirodu kako bi je nastavili čistiti.
Osim toga, jako je bitna voda kojom zalijevate svoj terarij. Osim što želite stijenke stakla održati čistima, želite koristiti vodu koja neće dugoročno štetiti biljkama i mahovini. Iz tog razloga koristite destiliranu vodu i nijednu drugu.
Gdje pronaći gotove biljne terarije?
Ako ste u strci ili se bojite da nešto nećete dobro napraviti, bacite oko na naše gotove samoodržive biljne terarije u vrtnom centru Flora – imamo ih u nekoliko veličina, oblika i dizajna. Osim naših terarija, svidjet će vam se i Walden Plants terariji koji su nam jedni od najljepših na našem tržištu – potražite ih na njihovom službenom Instagramu profilu.
