Sve je više ljudi i građevinskih tvrtki koje se okreću ka alternativnim građevinskim materijalima. U posljednje je vrijeme slama postala jedan od traženijih materijala za gradnju kuća, posebice u Francuskoj i to zbog sve većeg nedostataka resursa poput drva koji tjera mještane da koriste slamu kao alternativni temelj za gradnju. Slama osim što je ekološki prihvatljiva, znatno je i jeftinija od mnogih drugih materijala jer svake je godine ima u izobilju u lokalnim poljoprivrednim usjevima. Do sada poprilično neozbiljno shvaćen građevinski materijal, danas tema naslovnica specijaliziranih časopisa gdje upravo slamu svrstavaju u budućnost održive arhitekture. 

Naravno, baš kao i kod svake gradnje, tako i gradnja od slame ima svoje prednosti, ali i izazove s kojima se građevinski radnici susreću tijekom rada. Bitno je prvo odabrati pravu sortu slame; stručnjaci preporučuju korištenje pšenice ili raži, a kako je slama sezonski proizvod koji se može naći samo  krajem ljeta, najbolje je planirati građevinske radove u tom razdoblju. Gradilište također treba biti opremljeno za primanje bala slame koje će građevinski tim koristiti za izgradnju vanjskih zidova, pregrada, krovova i potkrovlja.

Ono što arhitekti predlažu za kuće s malim površinama, kako je najbolje koristiti tehniku ​​građenja poznatu kao ‘nebraska’ koja se sastoji od slaganja bala slame u raspoređene redove, a zatim povezivanja bala zajedno s bambusom. Veći pak prostori, međutim, zahtijevaju korištenje druge tehnike poznate kao “uokvirivanje drva” pri čemu vlasnici prvo grade cijeli drveni okvir prije nego što u strukturu ugrade hrpe slame. Koja god tehnika bila primijenjena, bale slame se zatim moraju prekriti vapnom i premazati organskom bojom.

Najveća prednost korištenja slame je pristupačnost; svežanj košta samo oko 2 eura ako vlasnici odu sami skupiti slamu, a kada je riječ o gradnji, uradi sam pristup se jako potiče budući da kuće od slame ne zahtijevaju sofisticiranu količinu građevinskog znanja. I konačno, suprotno uvriježenom mišljenju, slama je zdrava, dugoročno je dobra kao izolacija i otporna je na vatru. Ono što je nedostatak takvoj gradnji je činjenica kako je vlaga najveći neprijatelj slami što onemogućuje nastavak rada u slučaju kiše. Vlasnici tada moraju osigurati da se bale stalno skladište u zoni bez vlage na cijelom gradilištu. Također je potrebno osigurati posebne temelje kako bi se spriječilo podizanje iz tla i eventualno truljenje slame odozdo. Unatoč svemu, slama kao materijal tek je u začecima, međutim mnogi arhitektonski uredi počeli su projektirati i u konačnici graditi takve kuće, koje u finalnom produktu izgledaju sve samo ništa manje luksuzno od onih klasične gradnje.