U ranim nedjeljnim satima, 24. studenog, na završnici UN-ove klimatske konferencije COP29 napokon je postignut dogovor da će bogate zemlje plaćati zemljama u razvoju 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine kako bi im pomogle u suočavanju s posljedicama klimatske krize.

Ranije tijekom klimatskih pregovora, održanih u Azerbajdžanu, dogovoreno je da najugroženijim zemljama treba 1,3 bilijun dolara godišnje kako bi se prilagodile i borile protiv posljedica klimatskih promjena. Zbog toga je konačni iznos od 300 milijardi dolara, kako piše Euronews, naišao na brojne kritike.

Indija je optužila predsjedništvo COP-a da je pristalo na “beznačajan iznos” a da nije saslušalo protivljenje zemalja u razvoju. Nigerija je tu svotu nazvala “šalom”, a Malavi je izjavio da ona za najmanje razvijene zemlje “nije dovoljno ambiciozna”.

Drugi smatraju da je bilo kakav dogovor bolji od nikakvog s obzirom na to da su pregovori gotovo propali nakon što su zemlje u razvoju napustile dvoranu kada je predloženo 300 milijardi dolara, rekavši da su njihove “potrebe poznate” i da se “zanemaruju”.

Iza sljedećeg domaćina stoje brojne kontroverze

Sljedeće godine domaćin UN-ove konferncije bit će grad Belem, koji se nalazi u jednoj od brazilskih država – Para. Posljednjih nekoliko godina, klimatski znanstvenici, ekolozi i brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva ističu važnost upravo ove UN-ove klimatske konferencije koja će se održati u Amazoni. Jer, najveća tropska šuma na svijetu pohranjuje ogromne količine stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, što je čini ključnom u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. No kada deseci tisuća sudionika sljedeće godine stignu u domaćinski grad Belem, neće zateći idiličnu prašumu, bujnu vegetaciju ili čiste rijeke.

U Belemu, koji je prepun kriminala, građani su slabe ili nikakve platežne moći, a pročišćava se samo dva posto gradskih kanalizacija, što predstavlja veliku opasnost za okoliš. Paradoks je da, otkako je prije dvije godine imenovan domaćinom COP30, ovaj grad užurbano se priprema za UN-ovu konferenciju. Nadalje, kako tri velika hotela, koja su u izgradnji, vjerojatno neće biti dovoljna za sve posjetitelje, organizatori planiraju dovesti kruzere (brodove koji se ubrajaju u veće zagađivače) koji bi mogli smjestiti do 5000 ljudi.

Vlada države Para, u kojoj se nalazi Belém, nastoji se pripremiti za COP30 kroz više od 30 infrastrukturnih projekata, koji obuhvaćaju turizam i urbani razvoj. Jedan od najvećih projekata je Parque da Cidade, ili Gradski park, koji se prostire na 500.000 četvornih metara na mjestu bivšeg aerodroma. U njemu će biti smješteni muzej, restorani te staze za pješačenje i bicikliranje. Nakon što posluži kao mjesto održavanja COP-a, postat će zelena površina koju će koristiti lokalno stanovništvo.

Projekt provodi rudarski gigant Vale, odgovoran za dvije od najrazornijih ekoloških katastrofa u Brazilu, 2015. i 2019. godine, kada su se u državi Minas Gerais srušile brane rudarskog otpada, usmrtivši 291 osobu i kontaminirajući stotine kilometara vodotoka.

Rijeka Tucunduba, koja prolazi kroz dvije najsiromašnije četvrti Beléma, služi kao odlagalište za velik dio neobrađenih otpadnih voda i smeća. Dakle, vidjet ćemo kako će klimatski aktivisti reagirati na sljedeću UN-ovu klimatsku konferenciju.