PHOTO-2023-06-07-10-48-13 (3)

Šibenik: Devastacija obale kroz krinku ‘dohrane’ plaže šljunkom kao priprema za novi ugostiteljski objekt

GREEN_300_listici_sredina

'Porazna je činjenica da nikoga nije briga'

 Devastacija prirodne obale, betoniranje i nasipanje plaža neprirodnim materijalima, pod krinkom “dohrane” , iz godine u godinu u Hrvatskoj uzimaju sve više maha.

Problem s dohranom plaža i posljedičnom devastacijom prisutan je na većem dijelu naše obale. Posljednji takav slučaj stiže iz Zablaća, predgrađa Šibenika, navodi Morski.hr.

“Ovaj užas nasipanja se događa svake godine, već zadnjih 15 godina iznova. Mjesto se zove Zablaće i to je u principu gradska četvrt Šibenika.  Znači doslovno bacaju građevinsku šutu, punu komada plastike, metala, pa čak i limenki. Horor”, kazala je čitateljica Morskog.hr koja je poslala ove snimke.

Kako tvrde građani, pijesak koji službe nasipaju, s prvim jačim vjetrom završi na cesti uz plažu.

“To se događa svake godine, a oni i dalje ne odustaju. Ako ovo nije ekološka katastrofa izviđena čovjekom, ne znam što jest. More i sva ona mala stvorenja koja se preko zime počnu obnavljati, ovdje očito nemaju glasa, pa sam odlučila da ću se konačno boriti za njih”, tvrdi čitateljica.

Stručnjak: “Stanje je neodrživo, ovo treba zakonski regulirati!”

“Dohranjivanje plaža spada u kategoriju tehničkog održavanja plaža na način da se ne mijenja (bitno) pozicija postojeće obalne linije, dok nasipavanje spada u kategoriju građenja (novih površina plaže) te iziskuje provedbu postupka zaštite okoliša te izdavanja dozvola za građenje”, kazao je na ovu temu prof. dr.sc. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Kako dalje navodi Morski.hr, pozivajući se na izjave profesora Carevića, dohranjivanje plaža obično se provodi u okviru priprema za turističku sezonu.

Istaknuo je pritom da je problem činjenica da ne postoji zakonska regulativa koja definira dohranjivanje, metode i načine, a pogotovo ne razlikuje dohranjivanje od nasipavanja plaža.

No, ne postoje istraživanja na koliko se lokacija duž hrvatske obale koristi neprikladan materijal. Međutim, prema anketi projekta Beachex kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost kroz program Europskog socijalnog fonda, više od 370 hrvatskih plaža od oko 2 tisuće u 130 priobalnih općina i gradova, dohranjuje se nekom vrstom materijala.

Još uvijek nije poznato koliko je vremena potrebno uništenom podmorju da se oporavi, ali prema nekim istraživanjima, procjenjuje se da oporavak može trajati od nekoliko mjeseci pa sve do nekoliko godina, ovisno o razmjerima sedimentacije, vrsti materijala kojim se vršilo nasipavanje, učestalosti sedimentacije te sadržaju organskih i toksičnih tvari.

PHOTOS BY: Morski.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.