Zagrijavanje klime produljuje sezone peludi diljem svijeta, otkrili su istraživači sa Sveučilišta George Washington, javlja Euronews.
Novo istraživanje nadovezuje se na prethodne studije koje povezuju pogoršanje alergija u Europi s klimatskim promjenama i povišenim koncentracijama ugljikovog dioksida u atmosferi.
Sve više peludi
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu The Laryngoscope, analiziralo je studije od 2000. do 2023. godine kako bi pronašlo podatke koji povezuju globalno zagrijavanje s proizvodnjom peludi. Šesnaest studija identificiralo je vezu između porasta temperatura i produljenih sezona peludi.
Naša promjenjiva klima uzrokuje promjenu vremenskog rasporeda razvojnih faza biljaka, što dovodi do ranijeg i dugotrajnijeg ispuštanja mikroskopskih čestica koje omogućuju razmnožavanje biljaka.
Neka istraživanja predviđaju da bi ukupna proizvodnja peludi u SAD-u mogla porasti i do 40 posto do kraja stoljeća.
Također se očekuje da će sezona alergija započeti ranije, s čak 19 dodatnih dana peludi na određenim mjestima, što bi moglo pogoršati stanje onima koji pate od alergija.
Globalno zagrijavanje dovodi nove alergene biljke u Europu
Prethodna istraživanja proučavala su promjene u obrascima ispuštanja peludi u Europi. Studija iz 2019. otkrila je da se sezona peludi u Europi produljila u prosjeku za 0,9 dana godišnje.
Rastuće temperature i povećane koncentracije CO2 u atmosferi potiču rast biljaka, što povećava koncentraciju peludi u zraku.
Povećana vlažnost zraka i grmljavinska nevremena tijekom sezone peludi također mogu povećati koncentraciju peludi i alergena u zraku, što može izazvati teže alergijske reakcije i napade astme.
Globalno zagrijavanje također pogoduje migraciji novih, invazivnih biljnih vrsta u Europu. Ambrozija je, primjerice, stigla na naš kontinent prije nekoliko desetljeća, ž sa sjemenom iz Sjeverne Amerike.
Medicinski stručnjaci imaju ključnu ulogu u suočavanju s klimatskom krizom
Učinci klimatskih promjena na sezonu peludi povećat će patnje alergičara, čak i zbog izvorno slabijih alergena.
Prema srednjem scenariju emisije stakleničkih plinova Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), očekuje se da će osjetljivost na ambroziju porasti za čak 200 posto u nekim europskim zemljama do 2050., prema studiji iz 2017. objavljenoj u časopisu Environmental Health Perspectives.
