trebisca_perun (15)

Selo gdje zimi sunce ne dopire par mjeseci? Morali smo ga posjetiti!

GREEN_300_listici_sredina

Mija Dropuljić

Mjesto s mitskim značajem

Neka mjesta jednostavno zrače posebnom energijom s kojom nas uvlače u svoj svijet u kojem tako lako zaboravimo na izazove i probleme modernog doba.

Vratimo se u prošlost kada je život u duhu s prirodom bio jedini način koji poznajemo. Vrijeme kada smo sve potrebno za život uzimali upravo iz prirode, a kako bi ta sinergija što duže trajala njegovali smo i poštovali tu istu prirodu. Rijetka su još mjesta ostala skoro pa netaknuta u kojima čim zakoračimo osjetimo taj duh prošlosti. Jedno takvo mjesto nalazi se u sklopu Park prirode Učka – vodimo vas u napušteno selo Trebišća.

Zaselak Trebišća nalazi se uz slikovite kaskade potoka te podno istočne padine brda Perun. Selo je smješteno duboko u klancu mošćeničkog potoka. Upravo zbog svog izuzetno zanimljivog položaja do Trebišća čak četiri mjeseca u godini ne dopire sunce, od početka studenog do konca veljače. Mjesto biva napušteno nakon Drugog svjetskog rata, a kako je zabačeno do danas je ostalo gotovo netaknuto. Desetljećima je jedino priroda djelovala na izgled sela zbog čega čim prođemo podno ulaznih vrata imamo osjećaj da smo otputovali u prošlost.

500 godina stari mlin čini okosnicu sela

Danas je selo napušteno i čini se posve neshvatljivo da je to mjesto nekoć bila žila kucavica čitavog kraja. To Trebišća mogu zahvaliti svom izuzetnom položaju uz potok gdje je u srednjem vijeku radio mlin uz pomoć kojeg su stanovnici mljeli pšenicu, ječam, kukuruz i raž. Prema povijesnim podacima prvi vlasnik mlina je bio Juraj Mohović iz Kraja koji 1521. mlin ostavlja svojim sinovima. Posljednji vlasnik Ivan Kalčić je rođen davne 1867., a njegova obitelj je imala čak nadimak Malinari, što ukazuje na profesiju s kojom su se generacijama bavili. Koliko je mlin bio krucijalan za život, ukazuje i Statut Mošćenica iz 17. stoljeća u kojem se određen red korištenja dotičnog mlina. Prvo su ga koristili domaći, a tek kada bi oni završili s poslom, smjeli su ga koristiti stranci. Mlinar je dobivao svoj udio, no ne u novcima, na što biste odmah pomislili, nego u udio samljevenog brašna. Brašno bi se onda uz pomoć magarca prenosilo dalje.

Mitsko mjesto starih Slavena i njihovih poganskih običaja

No, Trebišća nisu toliko privlačna samo zbog svojih srednjovjekovnih ostataka i neobične činjenice da sunce ne dopire do njegovih kuća tijekom zimskim mjeseci. Ovo mjesto je od davnina imalo poseban značaj starim Slavenima, a do dan danas kruže brojne legende. Naime, taj dio Učke ima posebno značenje za prve slavenske doseljenike na Kvarner, a zna se kako je ovo područje bilo odabrano za pozornicu njihovih najsvetijih vjerovanja. Samo ime “trebišće” skriva mitski značaj. Stručnjaci smatraju da naziv možemo tumačiti kao “krčevina”, no “treba” je drevna slavenska riječ za žrtvu. Dolazimo do zaključka prema čemu “trebi-šća” znači mjesto njezina prinošenja. Kako bi mogli shvatiti mitski značaj ovog napuštenog sela, trebamo znati da se visoko iznad njega nalazi vrh Perun te uz mračni kanjon stijena Voloski kuk. Počinjemo shvaćati kako su stari Slaveni upravo u Trebišću preslikali svoj mit o stablu svijeta i dva suprotstavljena boga koja ga nastanjuju.

Selo Trebišća – granica između dvaju svjetova

Za stare Slavene u središtu svijeta postavljena je osovina koja povezuje podsvijet, svijet ljudi i nebeski svijet, a tu ulogu je imalo drvo svijeta. Gospodar krošnje svetoga stabla je bog Perun, gromovnik i lako razdražljivi djelitelj pravde s nebesa. Njegov suparnik je bog stoke, zemlje i vode te skrbnik svijeta mrtvih Veles. U svom zmijskom obliku leži u svijetu mrtvih, sklupčan kraj korijenja svetog stabla kroz koje teku hladne podzemne vode. Vječni sukob Peruna i Velesa središnji je motiv slavenske mitologije, a selo Trebišća je svojevrsna metafora tog vjerovanja. Duboko u kanjonu nalazi se korijen svetog stabla oko kojeg je obavijena zmija Veles, a gore u brdu nalazi se krošnja u kojoj je Perunov dvor. Stručnjaci smatraju kako je selo bilo doživljavano kao granica dvaju svjetova, mjesto gdje se sukubovljavaju dva boga. Ovdje se ponovno vraćamo na poznati trebiščanski mlin za kojeg se vjeruje da je bio prisutan mnogo stoljeća. Naime, bog Perun proizvodi grmljavinu uz pomoć dva mlinska kamena, a mlin stoji za mjesto na kojem gromovnik bije zmiju.

Povijesno-mitska staza starih Slavena Trebišća-Perun

Možda je selo Trebišća desetljećima bilo napušteno, no Park prirode Učka je uočio njegovu važnost te je markirana staza intrigantnog naziva “Povijesno-mitska staza starih Slavena Trebišća-Perun” na kojoj se nalaze mnogobrojne edukativne ploče na kojima se svi izletnici upoznaju sa životom i drevnim vjerovanjima starih Slavena. U sklopu projekta je obnovljen spomenuti mlin te je otvoren i Interpretacijski centar.

Dvije su početne točke staze, Mošćenička draga i Mošćenice i obje se susreću u napuštenog selu. Naša preporuka je da automobilom prođete do naselja sv. Petar u Mošćeničkoj dragi te parkirate nakon prolaska naseljenih kuća uz proširenje na početku malog uspona staze s desne strane. Put je dobro markiran te sve do sela Potoki vodi asfaltirani put.

Od sela Potoki, gdje je ujedno i prva poučna tabla, staza prelazi u šumski put te nas lagano, ali sigurno vodi do upečatljivog ulaska u selo Trebišća. Staza do i natrag traje okvirno dva i pol sata aktivnog hodanja te se pređe oko sedam kilometara. Ovisno o vašoj kondiciji, izlet možete završiti u mitskom selu ili se pak popeti na sami vrh Perun do čijeg uspona vodi ostatak poučnih ploča. Ako se odlučite za ovu varijantu, imajte na umu da okvirno cijela staza ima oko 14 kilometara.

Povijesno-mitska staza Trebišća-Perun izvrstan su primjerak kako možemo oživjeti zaboravljena mjesta dobrim projektom i ukomponirati ih u prirodu koju na taj način i štitimo te izletnike upoznajemo s nekadašnjom važnosti života u duhu s prirodom.

Selo Trebišća je možda trenutno obavijeno mrakom i čeka svoj prvi snježni pokrivač, no na proljeće se ponovno budi i čeka svoje posjetitelje koji žele zakoračiti u zaboravljena mitska vremena starih Slavena.

PHOTOS BY: Privatni album, Green.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.