Živimo u vremenu klimatskih promjena koje mogu izrazito negativno utjecati na zdravlje ljudi. Budući da današnja civilizacija mijenja okoliš i uzrokuje ubrzano zagrijavanje Zemlje, važno je promisliti o tome što možemo promijeniti kako bismo smanjili negativne učinke na planet. U nastavku donosimo sedam načina kako možemo izgraditi otpornost na klimatske promjene.
Veza između CO2 i manje hranjive hrane
Smanjenje emisije stakleničkih plinova ne samo da bi usporilo globalno zagrijavanje, već bi osiguralo i da naša hrana ostane hranjiva. Kad biljke apsorbiraju višak ugljikovog dioksida, proizvode manje proteina i manje hranjivih tvari poput cinka i željeza. Nedostatak tih hranjivih tvari može rezultirati mnogim zdravstvenim problemima, osobito kod djece. Ako ugljikov dioksid nastavi rasti, stotine milijuna ljudi suočit će se s kroničnom pothranjenošću.
Čista energija znači čisti zrak
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zagađenje zraka uzrokuje oko 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu zbog bolesti poput raka pluća i bolesti srca. Izgaranje fosilnih goriva, poljoprivreda i spaljivanje otpada odgovorni su za najveći dio tog onečišćenja. Prebacivanje s goriva koja emitiraju stakleničke plinove na zelenu energiju koristilo bi ljudskom zdravlju, ali i zdravlju cijeloga planeta.
Lijek za krah bioraznolikosti
Biljne i životinjske vrste izumiru alarmantnom brzinom. Upravo zato važno je zaštititi integritet ekosustava. Ekosustavi osiguravaju zdravlje zajednica diljem svijeta pružajući usluge nužne za sav život na Zemlji, uključujući i naš. Ekosustavi osiguravaju hranu, energiju, čist zrak i vodu, ali su i izvor mnogih lijekova koje danas proizvodimo i koristimo.
Zeleniji prijevoz za bolje zdravlje
Više od polovice svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima i očekuje se da će ta brojka nastaviti rasti. Oni koji žive u gradovima već se susreću s onečišćenjem zraka zbog cestovnog prometa i industrije. Stvaranje zelenije prometne mreže koja uključuje vlakove, bicikle i puno prostora za pješake poboljšalo bi kvalitetu zraka, smanjilo onečišćenje bukom i broj prometnih nesreća te potaknulo aktivniji način života.
Briga za zemlju
Transformacija prirodnih staništa za industrijsku ili poljoprivrednu upotrebu, poput uništavanja šuma na Borneu za plantaže palminog ulja, uzrokuje ubrzan gubitak bioraznolikosti. Promjena korištenja zemljišta mogla bi potaknuti pojavu i širenje zaraznih bolesti, a otjecanje toksičnih kemikalija koje se koriste u poljoprivredi i drugim industrijama zagađuju vodu i zrak. Upravo zbog toga, potrebno nam je promicanje zaštićenih područja i održivog korištenja zemljišta.
Elementarne nepogode
Globalno zatopljenje čini ekstremne vremenske prilike, kao što su super oluje, šumski požari, poplave i ozbiljne suše, vjerojatnijim. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, katastrofe povezane s vremenom uzrokuju više od 60.000 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom u zemljama u razvoju. Mjere prilagodbe i ograničavanje zatopljenja na znatno ispod 2 stupnja iznad predindustrijskih razina smanjile bi negativne učinke na zdravlje ljudi i budući broj smrtnih slučajeva zbog elementarnih nepogoda.
Psihičke traume uvjetovane ekstremnim vremenskim prilikama
Razaranja uzrokovana ekstremnim vremenskim prilikama mogu uzrokovati posttraumatski stres kod onih koji su zahvaćeni događajima, osobito ako su ljudi prisiljeni napustiti svoje domove i ne mogu se vratiti u njih neko vrijeme. Smatra se da klimatski i ekološki poremećaji utječu na mentalnu dobrobit ljudi diljem svijeta. Zaštita prirode i borba protiv klimatskih promjena smanjili bi negativne utjecaje na mentalno zdravlje.