U cijeloj Europi, Finska je na prvom mjestu po održivoj modi. Smanjili su negativan utjecaj potrošnje, između 2010. i 2020. godine, i to za čak petinu. Studije pokazuju da se ljudi sveviše okreću održivoj modi. Od krpanja stare odjeće, do kupnje od lokalnih proizvođača, pa sve do second hand trgovina. Nova studija rangirala je 30 europskih zemalja prema njihovim ekološkim kupovnim navikama.

“Ono što je nekada bila opcija za hipstere, sada je održiv i ekološki prihvatljiv način kupnje za ljude svih dobi i prihoda”, navodi se u izvješću.

Kako bi izračunali ukupno ocjenu održivosti, istraživači su rangirali europske zemlje prema nizu različitih karakteristika. Analizirali su stope recikliranja i ugljični otisak same modne industrije u toj zemlji, odnosno veličinu površine potrebne za proizvodnju materijala u kombinaciji s površinom potrebnom za apsorbiranje kasnijeg otpada. Osim toga, uračunali su i broj buvljaka i second hand trgovina, ali i količine kućnog i tekstilnog otpada po glavi stanovnika. Analizirali su i ciljeve održivog razvoja zemlje, odnosno ocjene koje su dali Ujedinjeni narodi na temu klimatskih akcija i promicanja obnovljivih izvora energije.

Na posljednjem je mjestu Malta, rangirana kao najgora zemlja za održivu kupnju u Europi. Mala otočna nacija imala je najnižu ocjenu od svih zemalja na popisu, a povećala je negativan otisak modne industrije za 10,5 posto između 2010. i 2020. godine. Po broju buvljaka i second hand shopova, na prvom je mjestu Velika Britanija. Ondje se održava više od 1300 buvljaka koji opskrbljuju populaciju od 68 milijuna ljudi. Buvljaci i antikvarijati kategorija su u kojoj visoko rangirana Finska zaostaje, sa samo 53 ukupno za svojih 5.540.720 stanovnika.

Stručnjaci su analizirali i koja je europska zemlja najviše smanjila potrošnju u posljednjih deset godina. U toj je kategoriji na prvom mjestu Italija, koja je ugljični otisak smanjila za impresivnih 26,03 posto. Na drugom je mjestu Švedska (21,99 posto), a slijedi Grčka (20,75 posto).  Iako je u toj kategoriji na prvom mjestu, već u sljedećoj Italija ima poprilično loše ocjene. Naime, Talijani imaju najviše tekstilnog otpada po glavi stanovnika u Europi, a proizvode više od 200.000 tona tekstila godišnje.

U kategoriji recikliranja komunalnog otpada, najbolje stoji Njemačka s procijenjenom stopom recikliranja od 67 posto. Nižerangiran je Cipar i Rumunjska, gdje je stopa recikliranja niža od 20 posto, dok je na zadnjem mjestu ponovno Malta sa samo 11 posto. Najmanje komunalnog otpada po glavi stanovnika proizvode Slovenci, samo 34 kilograma. Na drugom je mjestu Austrija s procijenjenih 39 kg proizvedenih po glavi stanovnika godišnje. Najlošije stoji Grška, gdje se  kućni otpad po stanovniku procjenjuje na 142 kg.