Ljetne vrućine ove godine s nestrpljenjem očekujemo. Veselimo se šetnjama gradom i rivom, vikendima na obali i – zabavi koja počinje od ranih jutarnjih sati. S dobrom zabavom veže se uvijek i dobro piće, a pravo ljetno piće je cider. Često ga svrstavaju u sortu piva, no cider je zapravo vino od jabuke.

Prije koju godinu i Hrvatska je dobila svoj prvi craft cider, zanimljiva naziva, Buzdovan. Popričali smo čovjekom koji je zadužen za ovo jabučno čudo u bočici.

Počnimo od vaše profesije. Kao enolog po profesiji jako ste osviješteni o korijenu i proizvodnji vina. Kada je počeo interes prema cideru kao vrsti pića?
Nakon završenog Agronomskog fakulteta, smjer vinarstvo, praksu i znanje odlučio sam nadograditi radeći u zemljama poznatim po proizvodnju vrhunskih vina kao što su Francuska, Kalifornija i Novi Zeland.
Zemlje koje sam spomenuo nisu samo poznate po vinu od grožđa, već i po proizvodnji vina od jabuke, odnosno cidera.

Vrlo brzo me zainteresirao cider kao piće – niži sadržaj alkohola u odnosu na vino od grožđa, pitkost, svježina fermentirane jabuke, lagana pjenušavost i sama struktura čine ga vrlo zanimljivim.

Nije mi bilo jasno zašto u Hrvatskoj to nije postojalo jer naša zemlja obiluje jabukom, pogotovo starim tradicionalnim sortama od kojih se sigurno može proizvesti vrhunski cider s karakteristikama našeg podneblja.

Kako je počela ideja o brandu Buzdovan? Kako ste razvijali priču? Od kuda naručujete jabuke?

Povratkom u Hrvatsku počeo sam se raspitivati o dostupnosti jabuke. Prvi izvor bio je sjever Hrvatske, točnije Međimurje, od kuda i potječe sama legenda o Buzdovanu koja je doista zanimljiva. U 16. stoljeću na turniru grofa Jurja IV. Zrinskog pobijedio je plemeniti vitez Nikola Malikoci. Da bi vitezu pomogao ugovoriti zaruke s njegovom ljubljenom Izabelom Petroci, grof Zrinski mu je darovao dvorac Gradiščak i toliko zemlje uokolo, koliko daleko Nikola baci svoj buzdovan. Vitez je snažno zamahnuo i buzdovan je pao na mjesto gdje danas rastu jabuke od kojih nastaje ovaj cider.Danas jabuku nabavljamo i u Moslavini, a sve ovisi o količinama i sortimentu u trenutku potražnje. Osim same kvalitete jabuke vrlo nam je bitno da je jabuka domaća, odnosno s lokalnih obiteljskih gospodarstava.

Na tržištu ste se probili kao prvi i za sada jedini hrvatski craft cider. Brand je nastao 2017., kako ste do sada zadovoljni prepoznatljivošću na tržištu?

Ne mogu se pohvaliti da smo vrlo poznati u Hrvatskoj, ali svjestan sam da se tu više radi o vrsti piće kojeg proizvodimo. Cider je kod nas još uvijek dosta nepoznat. Mislim da ljudi u Hrvatskoj imaju krivu percepciju o kakvom se piću zapravo radi, pa često susrećem komentare poput “To je ono nešto jako slatko” ili “Jel` to neko pivo?”
Kroz degustacije i društvene mreže nastojimo upoznati ljude s ciderom i načinom proizvodnje te popularizirati ovo piće.

Možete li malo opisati sam proces nastanka Buzdovan cidera?

Sam proces proizvodnje je podijeljen u nekoliko faza. Nakon početnog prikupa, jabuka se sortira i pere, potom slijedi faza rezanja i prešanja kako bismo dobili čisti sok koji se taloži na niskoj temperaturi. Nakon toga slijedi faza fermentacije soka i posljednja faza kada cider odležava u inox bačvama 2 do 3 mjeseca

Gdje se Buzdovan može kupiti?

Preko distributera prisutni smo na brojnim mjestima diljem Hrvatske, no najveća je potražnja u Zagrebu. Botaničar, Pločnik i Caffe bar NPU na Šestinama samo su neka od mjesta u gradu gdje možete uživati u Buzdovanu. U maloprodaji se može kupiti u Vrutku u Vodovodnoj ulici, a uvijek je dostupan i preko našeg web shopa.

Kvaliteta jabuke ključna je za nastanak cidera, pa prema kojim standardima birate jabuke koje koristite u proizvodnji? Koje su neke ključne odlike?

Za proizvodnju cidera dosta je bitan odabir sortimenta jabuke. Jabuka nam daje aromu, strukturu, trpkost i kiselinu. U proizvodnji trenutno koristimo komercijalni sortiment jabuke poput Idared, Jonagold, Granny Smith, Fuji ali uskoro planiramo uvesti stare tradicionalne sorte, zbog toga što su stare sorte bogatije gore navedenim značajkama. Dodatno, željeli bismo revitalizirati proizvodnju starih sorti u Hrvatskoj, promijeniti percepciju ljudi da dobar izgled često ne garantira dobar okus, jer komercijalne jabuke su uglavnom savršenog izgleda, a nerijetko slabijeg mirisa i okusa.

I za kraj, imate li neki dugoročni razvojni plan za Buzdovan ili sve već sada ide prema planu?

Što se proizvodnje tiče, svakako nam je plan koristiti stare tradicionalne sorte jabuke što je više moguće. To će ovisiti o samoj dostupnosti jabuke i njenim količinama. Također, povećanje proizvodnog kapaciteta i uvođenje nekih noviteta u ponudu nam je definitivno u planu. Stalno ispitujemo tržište i reakcije okoline, kako bismo osvijestili potrebe i ukuse naših fanova, zbog toga nam je svaki komentar dobrodošao. Istovremeno radimo na regionalnom izvozu, za što već imamo dosta upita iz Srbije, BiH i Slovenije, a prisustvom na sajmu CiderExpo u Normandiji početkom godine ostvarili smo kontakte iz inozemstva koji će nam sigurno koristiti u daljnjem radu.