Dijelovi zaleđene Antarktike sve su zeleniji, a vegetacija primjetno buja, što je zabrinulo znanstvenike jer ako se ovaj trend nastavi, moglo bi doći do promjene krajolika, a time i ekosustava. Naime, satelitske snimke i podaci pokazuju kako su se površine obrasle uglavnom mahovinom unatrag posljednja četiri desetljeća povećale i do 10 puta.
Ne tako davno, 1986. godine, vegetacija je prekrivala manje od 1 kvadratnog kilometra Antarktike, ali je do 2021. narasla na gotovo 13 kvadratnih kilometara. Stopa po kojoj je regija ozelenjela tijekom gotovo četiri desetljeća također se ubrzava, s povećanjem od više od 30% između 2016. i 2021. godine.
“Iako je krajolik još uvijek prekriven snijegom, ledom i stijenama, ovo malo zeleno područje dramatično je naraslo od sredine 1980-ih”, izjavio je za CNN Thomas Roland, autor studije i znanstvenik za okoliš sa Sveučilišta Exeter i dodao kako nalazi potvrđuju da utjecaj antropogenih klimatskih promjena velik te da je promjena vidljiva iz svemira.
Ovog ljeta, dijelovi kontinenta doživjeli su rekordni toplinski val s temperaturama i do 28°C iznad normale sredinom srpnja. U ožujku 2022. godine, temperature u nekim dijelovima kontinenta dosegnule su čak oko 39°C iznad normalnog, što je najekstremnije odstupanje temperatura ikad zabilježeno u ovom dijelu planeta.
Kako zagađenje fosilnim gorivima nastavlja zagrijavati svijet, znanstvenici predviđaju da će se Antarktika nastaviti zagrijavati i da će se ovo ozelenjavanje vjerojatno samo ubrzati. No zbog ozelenjavanja površina, doći će i do formiranja tla pa će regija postati gostoljubivija za invazivne vrste, što bi moglo predstavljati prijetnju domaćim životinjskim vrstama.
Međutim, ozelenjavanje bi također moglo smanjiti sposobnost ovog poluotoka da reflektira sunčevu radijaciju natrag u svemir jer tamnije površine apsorbiraju više topline. Iako će ovi učinci, kako tvrde znanstevnici, vjerojatno ostati lokalni, moglo bi doći do dodatnog ubrzanja rasta biljnog svijeta.