Ušli smo u četvrti adventski tjedan, a s petka na subotu nas očekuje po mnogima najljepše doba godine – Božić. I dok su mnogi već svoje jelke okitili, neki za ovaj božićni ritual čekaju Badnjak. Pokloni su već naveliko skriveni u ormarima, recepti za kolačiće vade se iz kuhinjskih ladica, sve je spremno, osim jedne stvari. Naime, baš kao i svake godine postavlja se pitanje hoćemo li napokon imati bijeli Božić? Iako se nekako u ovo doba godine podrazumijeva da bi moglo zasniježiti kako bismo imali onaj pravi božićni ugođaj, posljednjih desetak godina, nažalost prognoza nije na strani Božića. Ili je pretoplo za ovo doba godine ili pada kiša, no snijeg nas zaobilazi u širokom luku.

Kakve smo sreće ovo godine? Kontaktirali smo Državni hidrometeorološki zavod iz kojeg su nam rekli kako šanse za bijeli Božić imaju eventualno stanovnici gorskih predjela. “Prema trenutno raspoloživim prognostičkim materijalima uoči Božića i na sam blagdan u našim predjelima zbog prevladavajućeg jugozapadnog visinskog strujanja trebao stići nešto topliji, ali i vlažniji zrak. Samim time od srijede povećava se vjerojatnost za povremenu oborinu, ponaprije na Jadranu i u predjelima uz Jadran (Gorski kotar, Lika, unutrašnjost Dalmacije) gdje bi sredinom tjedna uglavnom u najvišim predjelima još moglo biti susnježice i snijeg. Već od četvrtka vrlo je vjerojatno da će padati kiša. Kako je riječ o prognostičkom razdoblju za 7 dana i više treba naglasiti da se za precizniju prognozu za samog Božića treba pričekati razdoblje ovog tjedna”, istaknuli su iz DHMZ-a. Kako tvrde, prediktabilnost atmosfere nakon 4 dana se smanjuje, u određenim vremenskim situacijama i značajnije. “Posljednji put da je većina građana kontinentalne Hrvatske imala ugođaj “bijelog Božića” (bilo da je taj dan padao snijeg ili je na tlu bio snježni pokrivač od prije) bilo je 2007. godine, a općenito u takvom smo ugođaju ako gledamo razdoblje između 1990. godine. i 2019. češće uživali prije 2000. godine. Općenito, klimatološki gledano veća je vjerojatnost “bijelog Božića” u gorskim predjelima“, dodaju prognostičari.

Čini se kako osim pitanja hoćemo li padati snijeg za blagdane, moramo sve češće postaviti i pitanje jesu li klimatske promjene jedan od razloga što snijeg ne pada u ovo doba godine? “Odgovor na postavljeno pitanje je izuzetno složen. Ipak može se dati odgovarajuće tumačenje upotrebom stoljetnih mjerenja visine snijega kako na području Republike Hrvatske i globalno širom svijeta. Najdulji nizovi meteoroloških zapisa visine snijega za Zagreb-Grič datiraju još od 1894. godine do danas pokazuju da se snijeg na tlu na području Zagreb-Griča pojavio, primjerice za Božić (25. prosinca), tek 28 puta u radoblju od 117 godina (1994-2010) tvrdi istraživanje Državnog hidrometeorološkog zavoda. Na temelju toga može se zaključiti da se snijeg na tlu u Zagrebu na Božić može očekivati u prosjeku svake četvrte godine, odnosno da je vjerojatnost pojave snijega na tlu za Božić tek oko 25 posto. Treba dodati da od 2007. godine do danas nije bilo “pravog” snježnog ugođaja za Božić u Zagrebu, a i šire, dakle dulje od 10 godina. Činjenica je također da je bilo duljih razdoblja u Zagrebu bez snijega za Božić i ranije primjerice u razdoblju 1971-1978. godine, dakle za 8-godišnje razdoblje. Ako bi se promatralo čitavo blagdansko razdoblje i primjerice čitavo područje Hrvatske, ta vjerojatnost za pojavu snijega na tlu bila bi znatno viša”, objašnjava Krešo Pandžić iz DHMZ-a.

Kako je otkrio, poželjno je promatrati trendove parametara o snijegu za dulja razdoblja od pojedinih blagdana, primjerice po mjesecima, sezonama ili za čitavu godinu. “Jedan od interesantnijih parametara je godišnji broj dana sa snijegom na tlu. Prof. Ognjen Bonacci, s Građevinskog fakulteta u Splitu, istraživao je trendove godišnjeg broja dana sa snijegom u Osijeku, Zagreb-Griču te Zavižanu. Ustanovio je u svim slučajevima da je broj dana sa snijegom u okvirno prvoj trećini niza godišnjeg broja dana sa snijegom na sve tri promatrane meteorološke postaje bio sličan onom za zadnju trećin,u dok je u središnjoj trećini nizova broj dana sa snijegom bio iznad prosječno visok. To bi značilo da postoje dugoperiodična kolebanja godišnjeg broja dana sa snijegom na tlu na području Hrvatske, koji je dobro reprezentiran s 3 promatrane meteorološke postaje za panonski odnosno gorski dio. Ovaj rezultat ukazuje na važnost čestina tipova atmosferskih strujanja na pojavu snijega koji pak mogu biti pod utjecajem globalnog klimatskog zatopljenja, a ne nužno izravnog utjecaja povišenja prosječne globalne temperature”, zaključio je Pandžić dodavši da treba selektivno promatrati utjecaj klimatskih promjena na atmosferske pojave, katkad je on vrlo izravan i prepoznatljiv dok je katkad neizravan i teško ga je kvantificirati pa zahtijeva dodatna složena istraživanja i dodatne podatke. Iz svega navedenog čini se kako ćemo u cijeloj zemlji na bijele blagdane morati sačekati još neko vrijeme, ili se za malo snježnog pokrivača otisnuti u planine.