Mnogobrojni su razlozi zašto upravo bicikl ima tolike prednosti od vožnje automobilom. Od zdravlja, dobre forme, praktičnosti i ekonomičnosti pa sve do svjesne brige za okoliš i planetu općenito. Prema posljednjim podacima, globalno gledajući, na 50 novih automobila samo je jedan električni, a podaci za našu zemlju vjerojatno bi bili još poražavajući. Nadalje, podaci tvrde i činjenicu čak i da su svi novi automobili sada električni, i dalje bi trebalo od 15 do 20 godina da takvo vozilo zamijeni svjetsku flotu automobila s fosilnim gorivima. Vremena da se učini nešto s kvalitetom zraka općenito svugdje gdje vlada prenapučenost autima ne preostaje mnogo i rješavanje problema s klimom i zagađenjem zraka zahtijeva što brže suzbijanje svih motoriziranih prijevoza, posebno privatnih automobila kojih i dalje ima najviše na prometnicama.

Unatoč tome što su električni automobili znatno bolji za okoliš, fokus isključivo na njih usporava utrku za net zero emisija. Osim što su električni automobili znatno skuplji od klasičnih na gorivo, a ako ćemo biti baš temeljiti, onda treba uzeti u obzir kako ti automobili nisu u potpunosti bez ugljika jer upravo se od njega izrađuju dijelovi od kojih je sačinjena baterija za pogon automobila što svakako stvara svojevrsne emisije. Promet je jedan od najizazovnijih sektora za dekarbonizaciju zbog njegove upotrebe teških fosilnih goriva i oslanjanja na infrastrukturu s visokim udjelom ugljika – poput cesta, zračnih luka i samih vozila, a ono što može popraviti ekološku sliku gradova svakako je što češća zamjena vožnje automobila s vožnjom bicikla.

Tako zvana aktivna putovanja jeftinija su, zdravija, bolja za okoliš, a usput ne usporavaju automobilima zagušene gradske ulice. Koliko se samo ugljika na taj način može uštedjeti svakodnevno? Prema istraživanju profesora prometa, energije i okoliša Christiana Branda na Sveučilištu u Oxfordu i njegovog kolege, ljudi koji hodaju ili voze bicikl imaju niže emisije ugljika nakon svakodnevnog putovanja, uključujući i gradove u kojima je vožnja biciklom odavno postala svakodnevna praksa.

– Promatrali smo oko 4.000 ljudi koji žive u Londonu, Antwerpenu, Barceloni, Beču, Örebru, Rimu i Zürichu. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja, naši su sudionici ispunili 10.000 dnevnika putovanja koji su služili kao evidencija svih putovanja koja su svakodnevno obavljali, bilo da su išli na posao vlakom, vozili djecu u školu automobilom ili se vozili autobusom do grada. Za svako putovanje izračunali smo emisiju ugljika. Zapanjujuće je da su ljudi koji su svakodnevno vozili bicikl imali 84% niže emisije ugljika tijekom svih svojih dnevnih putovanja od onih koji to nisu činili. Također smo otkrili da je prosječna osoba koja se samo jedan dan u tjednu prebacila s automobila na bicikl smanjila svoj ugljični otisak za 3,2 kg CO₂ što je jednako emisiji iz vožnje automobilom 10 km, pojesti porciju janjetine ili čokolade ili poslati 800 e-mailova – izjavio je za strane medije profesor Brand.

Također, Brand je dodao kako su stanovnici iz grada koji su se prebacili s vožnje automobila na vožnju bicikla za samo jedno putovanje smanjili svoj ugljični trag za oko pola tone CO₂ tijekom godine i uštedjeli ekvivalentne emisije jednosmjernog leta iz Londona u New York.
– Ako bi samo svaki peti gradski stanovnik trajno promijenio svoje putničko ponašanje na sljedećih nekoliko godina, procjenjujemo da bi to smanjilo emisije svih putovanja automobilima u Europi za oko 8 posto – dodaje Brand.

Tijekom pandemije i rada od kuće padala je dnevna emisija ugljika kroz 2020. godinu, a jedan od razloga je i to što su se ljudi odlučivali i za alternativna prijevozna sredstva u prvom redu za bicikle. Možda je upravo sad pravo vrijeme da idući put kad uzmemo ključeve od automobila u ruke, stanemo, razmislimo i odaberemo zdraviji put do destinacije. Kako za nas, tako i za okoliš.